Subscribe
Očekuje se da će elektrane na ugljen završiti s radom do 2025
U utrci prema održivijoj energetskoj tranziciji, Italija se sprema odigrati ulogu pionira, najavljujući svoju namjeru da do 2025. ukloni upotrebu elektrana na ugljen, barem na kontinentalnom području. Ovaj ambiciozni cilj pojavio se tijekom prvog dana rada G7 Klima, energija i okoliš, koji je održan u raskošnom ambijentu kraljevske palače Venaria Reale u Torinu, u ponedjeljak 29. travnja.
Ministar zaštite okoliša i energetske sigurnosti Gilberto PichettoFratin potvrdio je dogovor postignut između izaslanika G7, preciziravši da je zasad riječ samo o tehničkom dogovoru. Međutim, cilj potpunog prelaska s ugljena do 2030. istaknut je kao smjer koji dijele sudionici. Tijekom postupka, delegati su također govorili o drugim ključnim pitanjima vezanim uz energiju, uključujući energiju fisije i razvoj fuzijske energije. Ministar Pichetto Fratin izvijestio je da su ova pitanja bila predmet rasprave te da je u tijeku daljnji rad na izradi konkretnih prijedloga, s ciljem njihovog predstavljanja na Konferenciji stranaka (COP) 29.
Prvi korak prema ovom ambicioznom cilju identificiran je kao potreba za redefiniranjem opsega evaluacija, posebno u vezi s klimatskim financiranjem i fondom za siromašne zemlje. Trenutno se, kako je naglasio ministar, ocjenjivanja temelje na kriterijima koji su previše “dobrovoljni”, bez jasno definiranih granica. Bitno je uspostaviti jasnije i transparentnije sustave doprinosa, kako bi se napori pojedinih zemalja mogli vrednovati i klasificirati na temelju stvarno poduzetih radnji. Italija je, kroz vodstvo skupine G7, stoga predana vođenju puta prema održivijoj energetskoj tranziciji, koja postupno smanjuje ovisnost o ugljenu i promiče usvajanje čistih i obnovljivih izvora energije. Ova objava predstavlja značajan korak u smjeru zelenije i otpornije budućnosti, ne samo za Italiju, već i za cijelu globalnu zajednicu.
Prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika neće proći bez izazova, ali to je izazov koji ne možemo zanemariti. Potrebna je zajednička i koordinirana predanost svih zemalja kako bi se ublažile klimatske promjene i osigurala održiva budućnost za generacije koje dolaze. G7 ima potencijal i odgovornost voditi ovaj proces, djelujući kao katalizator globalne akcije. Italija, preuzimanjem vodeće uloge u ovom kontekstu, pokazuje svoju predanost održivosti okoliša i dobrobiti ljudi te se priprema biti izvor inspiracije za druge zemlje koje žele krenuti sličnim putem prema održivijem, ekološki prihvatljivijem i prosperitetnu budućnost.
Put do budućnosti bez ugljena ključan je za borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu našeg planeta. Međutim, prijelaz na čišće i održivije izvore energije predstavlja nekoliko izazova s kojima se treba pozabaviti odlučno i predano. Jedan od glavnih izazova predstavlja potreba da se osigura pravedna i uključiva tranzicija za sve. Dok je prelazak s ugljena ključan za smanjenje emisija stakleničkih plinova, važno je razmotriti društvene i ekonomske učinke koje bi ovaj prijelaz mogao imati na zajednice ovisne o industriji ugljena. Ključno je pružiti podršku i mogućnosti prekvalifikacije za radnike i zajednice pogođene zatvaranjem elektrana na ugljen, osiguravajući da nitko ne bude zaostavljen tijekom ovog procesa promjena.
Prijelaz na obnovljive izvore energije zahtijeva značajna ulaganja u infrastrukturu i inovativne tehnologije. Potrebno je razviti i implementirati učinkovitija i pouzdanija rješenja za pohranu energije kako bi se osigurala stabilna i sigurna opskrba energijom. Istodobno je važno promicati istraživanje i razvoj čistih i održivih tehnologija, kao što su solarna energija, energija vjetra i hidroelektrana, kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i potaknula veća energetska neovisnost. Upravljanje i međunarodna suradnja ključni su za osiguranje uspjeha energetske tranzicije. Potrebno je uspostaviti mehanizme koordinacije i suradnje između zemalja, kako bi se razmijenila znanja, iskustva i najbolje prakse u promicanju obnovljive energije i rješavanju izazova povezanih s udaljavanjem od ugljena. Nadalje, važno je ojačati međunarodne sporazume o klimi, kao što su kao što je Pariški sporazum, te se obvezuju na konkretne i ambiciozne akcije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ograničavanje globalnog zagrijavanja na prihvatljive razine.