Subscribe
Velika pobjeda za Partido Popular, Nacionalni blok Gallego dobro je prošao
Regionalni izbori održani su u nedjelju 18. veljače u Galiciji, regiji u sjevernoj Španjolskoj poznatoj prije svega po velikoj jezičnoj različitosti koja je često dovodila do rasprava o autonomnom statusu regije. Zapravo, Gallego je drugačiji jezik od kastiljskog španjolskog, kao i katalonski ili baskijski.
Na izborima je ponovno pobijedila Partido Popular, koja je već vladala regijom, pala je sa 42 mjesta na 40, što je još uvijek dovoljno za upravljanje Galicijom, budući da je broj mjesta u lokalnom parlamentu 75, pa većina “škljoca” na 38. Alfonso Rueda, predsjednik u odlasku, stoga će biti ponovno potvrđen kao čelnik regije.
No, važno je promatrati rezultate ostalih političkih snaga, nacionalnih i lokalnih, koje su se natjecale na ovim izborima. Ako je Partido Popular (PP, PPE) bila prva sa 47,4% glasova, drugo mjesto je pripalo Bloque Nacionalista Gallego (BNG, Zeleni/ALE), grupi koja se zalaže za veću autonomiju u regiji sa 31,6% glasova. glasova i 25 mjesta (+6 u odnosu na 2020.).
Na trećem mjestu, u vertikalnom kolapsu, je Socijalistička partija (PSOE, S&D) sa 14% glasova i samo 9 mandata, kada ih je 2020. godine bilo 14. Lokalna formacija Democracia Ouresana zatvara galicijski parlament koji sa 1% ali lokalnom preraspodjelom mjesta uzima 1 parlamentarca. I Vox (ECR) i Sumar (GUE/NGL) su izvan parlamenta.
Na posljednjim općim izborima, slika Galicije vidjela je PP kao prvu stranku s 43,9%, zatim PSOE s 30%, a slijede ga Sumar s 11% i BNG s 9,5%. Vox je zatvorio utrku za zastupnička mjesta s 4,9%, ostavši izvan parlamenta u Galiciji. Izabrani parlamentarci bili su 13 za PP, 7 za PSOE, 2 za Sumar i 1 za BNG. Upravo je to mjesto za BNG tada bilo odlučujuće za formiranje vlade Sáncheza III.
Zapravo, među vanjskim potporama izvršne vlasti nalaze se one svih autonomističkih i neovisnih političkih snaga u Španjolskoj, uključujući BNG. Za postizanje sporazuma socijalisti su se obvezali na jačanje željezničkog prometa prema Galiciji i iz nje te na oprost 20 posto duga, što iznosi 2,7 milijardi eura. Uz ove više “tehničke” obveze, Sánchez je također potpisao obvezu priznavanja Galicije s istim autonomnim statusom kao Baskija i Katalonija, povećavajući moć donošenja odluka galicijske samouprave.
Uz ozbiljnost korištenja javnog novca za stvaranje političkih dogovora, što također potcjenjuje jedinstvo nacije, Sánchez sada plaća danak i s izbornog gledišta, budući da lijevo orijentirano biračko tijelo ide ujedinjeno prema BNG-u. Nacionalne ankete su, naravno, bile pod utjecajem ovog rezultata.
Posljednje ankete pokazuju da Partido Popular ima oko 36,5%, što vodi ispred PSOE s 30% za više od šest bodova. Vox i Sumar zaostaju s 11 odnosno 10,5%. Koalicija PP-Vox, prema anketama, imala bi između 172 i 180 parlamentaraca, s većinom od 175. Godine 2023. 170 mjesta nije bilo dovoljno, ovaj put bi moglo biti dovoljno da Španjolsku vrate desnici.
Sljedeći važan izborni događaj bit će regionalni izbori u Baskiji koji će se održati do kraja ljeta. Do danas je Autonomna regija u rukama Baskijske nacionalne stranke (EAJ-PNV, RE) u koaliciji s PSOE. Prema anketama, koalicija PNV-PSOE imala bi oko 48%, držeći između 36 i 38 mjesta od 75 dostupnih. Nedostaje li većina iu Baskiji, pogotovo nakon rezultata europskih izbora na kojima sigurno neće pobijediti vladine snage, to bi stvarno moglo otvoriti krizu vlade za Sáncheza.