Izbori u Rumunjskoj: Zemlja rascjepkana na dva dijela. Zapad ili Istok?

Prosinački parlamentarni i predsjednički izbori podijelili su Rumunjsku na dva tabora: proeuropski i ekstremistički. Na parlamentarnim izborima suverenisti i krajnje desničarske stranke (s anti-EU predizbornim porukama) udvostručili su svoj izborni rezultat u odnosu na prije četiri godine, a proeuropske i pro-NATO stranke, s krhkom većinom, teško se formiraju nova vlada. Glasovanje Rumunja bilo je antisistemsko i bilo je to masovno glasanje i na parlamentarnim i na predsjedničkim izborima. Što se tiče predsjedničkih izbora, dvije glavne stranke koje trenutno vladaju u Rumunjskoj (PSD i PNL) nisu uspjele kvalificirati svoje kandidate u drugi krug glasovanja, Rumunji su dovedeni u situaciju da biraju sljedećeg predsjednika između neovisnog kandidata (s nacionalističke i prokremaljske ideje koji nacionalnog pjesnika Mihaia Eminescua smatra najopasnijim čovjekom na svijetu nakon Isusa) čija je kampanja trenutno pod istragom državnih tijela i kandidat koji izražava proeuropske vrijednosti. Bez obzira tko će od njih dvojice postati predsjednik sljedećih 5 godina, Rumunjska će imati velike ekonomske poteškoće i sigurno će biti prosvjeda na ulicama jer su oba tabora nezadovoljna onim kandidatom. Politički stručnjaci predsjedničko finale kategoriziraju kao dvoboj u obliku referenduma o budućnosti Rumunjske u Europi i NATO-u. Novi predsjednik Rumunjske bit će izabran narodnim glasovanjem 8. prosinca. Dva kandidata u finalu su Călin Georgescu (nezavisni) i Elena Lasconi (USR). Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću obvezuje Rumunjsku da razvije uravnoteženu vanjsku politiku prema SAD-u. Ovu politiku, koja naglašava geopolitičku važnost Rumunjske, neće donositi predsjednik koji svoje marš naloge prima iz Moskve. Dvoje kandidata koji su ušli u finale predstavljaju nezadovoljstvo građana trenutnim političkim i administrativnim sustavom koji vlada Rumunjskom posljednjih 35 godina.

Koje su stranke ušle u Sabor i zašto je teško sastaviti novu vladu?

Na parlamentarnim izborima organiziranim na Nacionalni dan Rumunjske (prema mnogim stručnjacima, izbor datuma nije bio inspiriran), sedam političkih stranaka prešlo je izborni prag za ulazak u parlament. Političke stranke koje su prešle prag od 5% su: PSD (Socijaldemokratska stranka), AUR (Savez za jedinstvo Rumunja), PNL (Nacionalno liberalna stranka), USR (Unija za spas Rumunjske), SOS Rumunjska, POT (Mladi ljudi) stranka) i UDMR (Mađarska demokratska zajednica Rumunjske). Raspodjela ovih stranaka u dva doma rumunjskog dvodomnog nacionalnog zakonodavstva (Senat i Zastupnički dom) je sljedeća: u Senatu: PSD – 22,40%, AUR – 18,30%, PNL – 14,28%, USR – 12,26%, SOS Rumunjska – 7,76%, POT – 6,39%, UDMR – 6,38%. Što se tiče Zastupničkog doma, izborni postoci su sljedeći: PSD-21,96%, AUR-18,01%, PNL-13,20%, USR-12,40%, SOS-7,36%, POT -6,46%, UDMR-6,33%, redom. Veliki broj stranaka koje su dobile pristup parlamentu (7 njih) objašnjava se antisistemskim glasom birača koji su sve nezadovoljniji trenutnom rumunskom političkom klasom. Ovo sankcioniranje tradicionalnih stranaka (PSD-PNL) znači da Rumunjska ima fragmentirani parlament s velikim rizikom od promjene parlamentarne većine, što bi lako moglo dovesti do pada sljedeće vlade i ulaska u političku krizu. U kontekstu rumunjskih državnih dugova, ova politička kriza neizbježno će dovesti do ekonomske krize s domino učinkom.

Ako pogledamo gore navedene postotke, u smislu aritmetičkih izračuna, vidljivo je da se parlamentarna većina ne može formirati bez sudjelovanja PSD-a, dok stranke koje se smatraju ekstremnim (prije preraspodjele glasova političkim strankama koje nisu prešli izborni prag od 5%) imaju zajedno oko 30 posto, a ako su u oporbi imat će važnu platformu za lansiranje svojih političkih poruka i time povećati biračke namjere građana u budućnosti. Stranke tzv. krajnje desnice neće moći same formirati vladu, kao što ni PSD+PNL+UDMR nemaju potreban broj zastupnika da bi mogli formirati “koaliciju stabilnosti”. U isto vrijeme, ova fragmentacija parlamenta između proeuropskih, proameričkih i ekstremističkih snaga mogla bi dovesti do potvrđivanja nefunkcionalne vlade (koja će uvijek biti nekoliko glasova udaljena od smjene) i implicitno do niza političkih kriza. Ove političke krize nadređene budućoj ekonomskoj krizi nagoviještene inflacijom, a koju također predviđaju čelnici Svjetske banke i Europske središnje banke, učinit će Rumunjsku nestabilnim vlakom na istočnom krilu NATO-a i Europske unije. Istovremeno, temu rata u Ukrajini stalno će postavljati pred budući rumunjski parlament radikalne stranke koje će neprestano hraniti nove teorije zavjere. Prosinačko glasovanje pokazuje da građani više ne vjeruju starim vođama i starom sustavu i ako tradicionalne stranke ne shvate ovu poruku, riskiraju da postanu sve beznačajnije. S druge strane, ekstremističke stranke koje su dosegle gotovo 30%, čak i ako ne budu mogle formirati buduću vladu, imaju dovoljno snage i vidljivosti da mogu naškoditi europskom putu rumunjske države.

Rumunjska bi mogla izabrati svog prvog krajnje desnog predsjednika

Rumunji su pozvani na izbore 8. prosinca da izaberu hoće li ostati na proeuropskom putu ili iskoračiti u nepoznato. Uz PISA testove koji pokazuju da je stopa funkcionalne nepismenosti u posljednjih deset godina bila između 40 i 45%, a uzimajući u obzir visoku stopu napuštanja škole, funkcionalna nepismenost u Rumunjskoj je preko 50%. To se ogleda u iznenađujućem glasovanju i ulasku nezavisnog kandidata u predsjedničko finale, koji je tvrdio da nije potrošio niti centa u predizbornoj kampanji, iako se promovirao uglavnom na društvenim mrežama (osobito Tik Tok) . Iako Rumunjska ima solidno zakonodavstvo koje može osuditi opasne demonstracije u spomen na vođe legionarskog pokreta ili one koji su optuženi za ekstremno nasilje nad Židovima i za politička ubojstva tijekom međuratnog razdoblja, suci se ili ne zamaraju previše ili su i sami simpatizeri takvih akcije. Na primjer, nezavisni kandidat Călin Georgescu u svojim objavama na društvenim mrežama tijekom predizborne kampanje Zelea Codreanua (osnivača legionarskog pokreta u Rumunjskoj) i maršala Iona Antonescua smatra “mučenicima” rumunjskog naroda, koji su “činili dobra djela” . Glavno tužiteljstvo pokrenulo je kazneni postupak protiv Georgescua 2022., koji je brzo odbačen “zbog nedostatka dokaza”. Călina Georgescua njegovi klevetnici optužuju da je proruski orijentiran i izbjegava odgovarati novinarima kada ga pitaju za mišljenje o Vladimiru Putinu, kojemu je u prošlosti izražavao divljenje. Georgescu je također kritičar EU-a i NATO-a, rekavši da ne želi napustiti ta tijela, već želi “vratiti Rumunjsku na kartu svijeta”. Nezavisni kandidat također se protivi vojnoj pomoći EU-a i SAD-a Ukrajini. Georgescuova mistična nacionalistička retorika pogodila je društvene mreže i izazvala zabrinutost na starom kontinentu.

S obzirom da će većina koju će činiti sljedbenici demokracije u budućem parlamentu biti prilično tanka i komplicirana za sastavljanje, s 30% zastupnika označenih kao ekstremisti, nostalgičari legionarstva i nacizma, Rumunjska bi mogla krenuti u suprotnom smjeru od kakvu žele čelnici u Bruxellesu. Kladionice su se u pravu kladile na pobjedu Donalda Trumpa u SAD-u. Zašto ne bi imali istu predvidljivost kad raspravljaju o rumunjskim predsjedničkim izborima? Baš kao i u slučaju izbora u Sjedinjenim Državama, kada se kladionice klade na pobjedu Donalda Trumpa, kladionice daju signal, unatoč anketama koje su neslavno pale u prvom krugu predsjedničkih izbora (tko god se kladio da će pobijediti Georgescu prvo kolo je dobilo veliku kvotu, 555,00, praktički s 2 eura uloženo na to, netko bi dobio preko 1100 eura), da je pobjeda u drugom krugu izbora za rumunjskog predsjednika pobijedit će Elena Lasconi. Ako je prvotno Călin Georgescu bio favorit po mišljenju kladionica u dvoboju s Elenom Lasconi, tečajevi su se preokrenuli. Kvota prvotno ponuđena Georgescuu na kladionicama bila je 1,60 dok je Lasconiju data druga prilika, 2,05. Kladionice su preko noći preokrenule izglede za pobjedu dvojice kandidata i favoritom smatraju Lasconija s tečajem 1,75, dok Georgescu ima tečaj 1,85. Sve ove promjene u izgledima dolaze nakon što je predsjednička administracija deklasificirala dokumente s posljednjeg sastanka CSAT-a (Vrhovnog vijeća za nacionalnu obranu). Državne institucije predstavile su moguću uključenost “državnog aktera” u manipuliranje biračima, s modusom operandi sličnim onome koji je koristila Rusija prije invazije na Ukrajinu. Iste rumunjske državne institucije otkrile su da je u predizbornoj kampanji Călina Georgescua za širenje videa na TikTok-u sponzorirano više od milijun eura, iako je nezavisni kandidat deklarirao nula troškova kampanje. Financiranje Georgescuove kampanje je pod istragom, a istražitelji su pokrenuli kazneni postupak zbog kršenja izbornog zakonodavstva. Izabranom kandidatu može se poništiti mandat prema zakonu o financiranju političkih stranaka i promidžbe, ako nije podneseno detaljno izvješće o izbornim prihodima i rashodima za svaku političku stranku ili nezavisnog kandidata u skladu sa zakonom.

“Grupa” proruskih influencera u Rumunjskoj uklonjena je s TikToka nakon što je kineska kompanija optužena da su TikTokovi algoritmi favorizirali Călina Georgescua u prvom krugu izbora. Globalna voditeljica proizvoda TikToka, Brie Pegum, na pitanje o utjecaju platforme na izbornu kampanju u Rumunjskoj, rekla je u Europskom parlamentu da su dvije grupe računa koji promiču kandidaturu neovisnog Georgescua i bivšeg glavnog tajnika NATO-a Mircee Geoanăa uklonjene zbog kršenja platforme pravila o neoznačenom političkom oglašavanju. Rumunji u nedjelju imaju vrlo jasan izbor u drugom krugu predsjedničkih izbora. Izabrati Elenu Lasconi, liberalnu demokratkinju, EU, NATO, SAD, proameričku, proizraelsku kandidatkinju koja obećava kontinuitet i određenu mjeru stabilnosti. Ili odaberite neovisnog Călina Georgescua i založite budućnost Rumunjske Moskvi. Bez obzira na ishod izbora od 8. prosinca, Rumunjska će u bliskoj budućnosti proći kroz izuzetno teško razdoblje s gospodarskog gledišta, a ako politička nestabilnost potraje, sva je prilika da ćemo iduće godine imati prijevremene izbore.

Naziv:Pickpik.com