Subscribe
Kontroverzni reizbor usred prijevare i kršenja ljudskih prava Predsjednički izbori u Venezueli 28. srpnja 2024. bili su značajna prekretnica u tekućoj krizi u zemlji. Kontroverzni reizbor Nicolasa Madura, usred raširenog skepticizma međunarodnih promatrača, bio je pokvaren nasilnim potiskivanjem oporbenih kandidata. Njihove tvrdnje o izbornoj prijevari dodatno su pogoršale već ozbiljnu ekonomsku nestabilnost u zemlji. Nacionalno izborno vijeće (CNE) našlo se na meti kritika zbog nedostatka transparentnosti, a izvješća pokazuju da je više od 100 aktivista kampanje zatvoreno uoči izbora. Postoji zabrinutost zbog utjecaja Madurovih pristaša na izborni proces, uključujući tvrdnje o prisili glasača i prijevari. Pojavile su se optužbe za prijevaru, osobito nakon što je Nacionalno izborno vijeće (CNE) isključilo promatrače EU-a. Unatoč tome, oporba je ostala uporna u podršci svom kandidatu Gonzálezu. CNE je Madura proglasio pobjednikom s 51% glasova, dok je González dobio 44%. Međutim, grafikoni koje je objavila venezuelanska državna TV pokazuju da je ukupni postotak glasova za sve kandidate premašio 100%, što ukazuje na zabunu u raspodjeli glasova. Oporba je izrazila skepsu u rezultate te izvijestila o drugačijem ishodu nakon ponovnog brojanja glasova, ističući vjerodostojnost rezultata dobivenih izravno s biračkih mjesta. Naravno, evo revidirane verzije teksta: Prosvjedi su odmah izbili u Caracasu jer su građani, nepovjerljivi prema izbornom procesu, pozvali na veću transparentnost. Oporba je pozvala građanstvo na mir i izbjegavanje sukoba, ne odbacujući optužbe za nepravilnosti. Reakcije iz inozemstva su različite: Ujedinjeni narodi traže da se rezultati raščlane po biračkim mjestima kako bi se ocijenila legitimnost izbora. Osim toga, zemlje Latinske Amerike zatražile su hitan sastanak kako bi se riješila situacija. Ovaj zahtjev dolazi kako iz zemalja s desnom političkom većinom (Argentina i Urugvaj), tako i iz zemalja koje su ljevice (Čile). U međuvremenu, Brazil je potpuno šutio. 
Europska unija osudila je isključenje bivše zastupnice Marije Corine Machado iz izborne utrke i razmatra poduzimanje mjera zbog kršenja političkih prava. Ishod glasovanja imat će regionalne implikacije, potencijalno dovodeći do radikalne promjene ili konsolidacije Madurove moći. Machadova diskvalifikacija bila je možda događaj s najvećim odjekom i utjecajem na ovim izborima: ispred Madura s više od 40% glasova, proglašena je nepodobnom na 15 godina jer je podržavala američke sankcije protiv, ne slučajno, samog Madura. Osim toga, u posljednjim mjesecima kampanje, Machado i njegovi pristaše bili su uhićeni, zastrašivani i vandalski, činovi koji su ometali oporbenu izbornu kampanju i prisilili je da se reorganizira oko manje poznatog kandidata poput Gonzáleza. Unatoč raširenom nezadovoljstvu među stanovništvom, strah i represija spriječili su mobilizaciju, ostavljajući oporbu u ranjivom i neizvjesnom položaju u trenutnom političkom kontekstu. Maduro, ojačan bojkotima, usredotočio je svoju kampanju oko figure socijalističke vojske i bivšeg diktatora Huga Chaveza. Izbori su, naime, pali na 70. obljetnicu Chavezova rođenja. Taj je događaj omogućio Maduru da kapitalizira rezultirajući simbolizam obećavajući jasno utopijsku ekonomsku stabilnost u socio-ekonomskom kontekstu karakteriziranom hiperinflacijom, nestašicom hrane i egzodusom 7 milijuna Venezuelanaca. 
Madurovim reizborom Venezuela se suočava s novim izazovima. Na unutarnjem planu očekuje se nastavak represije nad oporbom, a gospodarska kriza ne pokazuje znakove poboljšanja. Na međunarodnoj razini postoji mogućnost da će se međunarodne sankcije pojačati, a nedostatak izbornog legitimiteta mogao bi izolirati vladu. Zaključno, predsjednički izbori u Venezueli predstavljaju ključni trenutak nakon četvrt stoljeća vladavine Chavista. Unatoč izazovima, ujedinjena oporba nadala se iskoristiti nezadovoljstvo kako bi porazila Madura. Međutim, kontroverzni rezultat i optužbe za prijevaru potaknuli su nove napetosti u već duboko podijeljenoj zemlji, s ozbiljnom zabrinutošću za demokraciju i ljudska prava. Međunarodna zajednica nastavit će pratiti situaciju dok se stanovništvo Venezuele suočava s posljedicama ekonomske i političke krize kojoj se ne nazire kraj.