Subscribe
Proteklih je tjedana Europska komisija predstavila EU Youth Report 2024: skup podataka koji čine i ocrtavaju pregled životnih uvjeta mladih u državama članicama Europske unije, uključujući i prezentaciju napretka koji su europske institucije postigle u okviru Strategije EU za mlade 2019.-2027. Općenito govoreći, mogu se primijetiti neki pozitivni podaci, poput broja mladih koji su izašli na izbore, ali u isto vrijeme postoje i brojke koje ne mogu a da ne potaknu razmišljanje o smjeru kojim će europske institucije morati krenuti u narednim godinama.
BROJKE IZVJEŠĆA
U izvješću se podsjećaju na neke od podataka sadržanih u istraživanju Eurobarometra kako bi se naglasila predanost Europske komisije da osigura da glasovi mladih budu središnji dio politika Unije. Konkretno, istraživanje Eurobarometra govori o 61% mladih koji kažu da su optimistični u pogledu budućnosti Europske unije, kao i 60% koji kažu da europske institucije imaju pozitivnu ulogu u društvu. Istraživanje također istražuje što mladi smatraju jakim stranama EU-a. 32% ističe važnost slobode kretanja između država članica, a 39% to povezuje sa slobodom putovanja i upoznavanja drugih mjesta. 28% mladih ispitanih u istraživanju Eurobarometra polaže puno povjerenja u odnose i solidarnost koja se može razbuktati među državama članicama u slučaju potrebe, dok je za 30% ključna mogućnost pristupa programima i linijama financiranja EU-a. To su konkretni elementi prema kojima mladi Europljani gledaju, pogotovo ako uzmemo u obzir još jednu vrlo zanimljivu statistiku: onu glasača među mladima. Naime, 70% mladih izlazi na izbore: zanimljiv podatak, koji je možda više vezan uz nacionalne nego europske peripetije. Zapravo, neporecivo je da se odaziv na europske izbore 2024. smanjio u usporedbi s izborima 2019. To sugerira da bi europske politike usmjerene na mlade trebale, prije svega, držati ih motiviranima i pažljivima na dinamiku europske politike.
NAJBRINJAVAJUĆI PODACI
Izvješće nam također skreće pozornost na nekoliko elemenata koji bi nas mogli natjerati da preispitamo utjecaj koji neke europske politike mogu imati na mlađe slojeve našeg društva. Što se tiče mentalnog zdravlja, analiza pokazuje da je gotovo polovica mladih iskusila emocionalne ili psihosocijalne probleme u posljednjih dvanaest mjeseci. Nadalje, iako je došlo do velikog poboljšanja, čak i na planu obrazovanja postoje podaci koji mogu natjerati na razmišljanje, kao što je 30% 15-godišnjaka koji imaju poteškoća s osnovnom matematikom ili digitalna nepismenost 28% mladih između 16 i 29 godina. Tu su i podaci o nezaposlenosti koji iznose 10%, a mnogi od tih mladih ljudi mogu se klasificirati kao NEET (tj. ne studiraju i ne rade). Nezaposlenost postaje još važniji element kada se promatraju ranjive skupine ili dinamika potaknuta situacijama s invaliditetom. Ovdje su prepreke koje mladi Europljani moraju prevladati mnogo veće, a oko četvrtine njih prijeti siromaštvo.
NA ŠTO SE USMJERITI
Usmjerenost na provedbu politika za mlade može krenuti samo od zahtjeva i potreba samih mladih. Spremnost, koju je već izrazila Komisija, da ih uključi svakako je nešto čemu treba težiti. Osobito ako pogledamo podatke, s 38 % ispitanika koji gledaju na ulaganja iz EU-a i žele da ih se više usmjeri prema pristupačnom stanovanju i potpori za troškove života. Zatim prelazimo – dok se pomičemo prema dolje prema podacima – na obrazovanje, obuku i vještine (29%) te dobrobit i mentalno zdravlje (28%).