Subscribe
Donald Trump dao je novu objavu predviđajući jednu od prvih odluka – ako ne i prvu – koju će donijeti čim preuzme dužnost u Bijeloj kući 20. siječnja. Učinio je to još jednom putem društvenih mreža, u ovom slučaju koristeći Truth, a ne X (bivši Twitter) Elona Muska. Posljednjih tjedana druge su objave ove vrste usmjerile pozornost na američku politiku. Konkretno, tajkun je već izvijestio i opširno komentirao neka od imenovanja koja namjerava obaviti kad ponovno zasjedne u Ovalni ured. U usporedbi sa svojim prvim mandatom, Trump će se pokušati okružiti ljudima koji su apsolutno odani njegovom dizajnu, čak i ako u nekim slučajevima neće pridobiti naklonost javnosti. Također, što se tiče carina, odluka koju The Donald predviđa je ona o kojoj se raspravlja i sigurno će se raspravljati, toliko da su već samim razgovorom o tome međunarodna tržišta dala prve znakove reakcije. IZVRŠNI NALOG
Prijetnja koju je uputio tajkun tiče se posebno tri zemlje: Kine, Meksika i Kanade. Objašnjava se kao oblik suzbijanja trgovine drogom i ljudima kroz fenomen (vrlo prisutan, posebice na granici s Meksikom) ilegalne imigracije. Novoizabrani predsjednik najavio je da će već prvog dana na dužnosti potpisati izvršnu uredbu o produljenju dodatnih carina od 10% na proizvode iz Kine (carina je već na snazi i teži 10% na konačnu cijenu) i 25% na ono što se uvozi iz Meksika i Kanade. To je, poručio je tajkun putem svojih naloga na društvenim mrežama, sve dok se ne stane na kraj krijumčarenju droga (osobito fentanila) i ilegalnih migranata iz ovih zemalja. Predsjednik Trump je na ovaj način najavio da želi žestoko udariti po zemljama koje trenutno smatra najodgovornijima za ove dvije opasne pojave. Naravno, ova pozicija nije mogla proći nezapaženo. Osim već potresnog financijskog sektora, kao što ćemo vidjeti u nastavku, ni analitičari nisu propustili odvagnuti svojim komentarima. Zapravo, ovaj potez bi, u vrlo kratkom vremenu, riskirao opterećivanje globalnog sustava opskrbe, također namećući ogromne troškove tvrtkama – a ima ih toliko u Sjedinjenim Državama – koje se oslanjaju na trgovinske odnose s gospodarstvima zemalja koje podliježu novim carinama koje je najavio Trump. Troškovi koji će, čini se suvišno reći, utjecati na cijeli opskrbni lanac sve do džepova građana SAD-a i šire. Situacija koju bi srednjoročno moglo postati teže održivo, s GOP-ovim biračkim tijelom na strani onih koji su obećali da se više neće vraćati zahtijevanju gospodarskih napora od građana. Očito je ova najava natjerala nekoliko komentatora i novinara da trznu u stolicama, no namjera novog predsjednika možda je dublja.
UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI I ZMAJ
Među mogućnostima koje se iznose u tom kontekstu, vidi se najava i prijetnja da će nove carine biti implementirane već 20. siječnja izvršnim dekretom predsjednika, kao način revizije Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini. Čini se da je ova najava zapravo u oštroj suprotnosti s USMCA, ugovorom o slobodnoj trgovini između SAD-a i dviju susjednih zemalja, koji je potpisao sam Trump 2020. godine dok je još bio u Bijeloj kući.
Najtočnija i komercijalno najšokantnija najava do sada od dana izbora mogla bi, dakle, biti politički potez tajkuna. Datum uključen u ugovor za pokretanje revizije njegovog sadržaja, kako bi se promijenio, određen je za srpanj 2026. Objava carina protiv Meksika i Kanade bi stoga mogla biti način primjene pritiska da se dobije raniji i eventualno povoljniji ponovni pregovori o uvjetima za američko gospodarstvo. Na istočnom frontu, s druge strane, Trumpova pozicija ne samo da ima svoju osnovu u trgovinskoj i gospodarskoj dinamici između dviju supersila, već ima i ideološke razloge. Veći dio njegove kampanje, zapravo – gotovo uvijek kada se radilo o vanjskoj trgovini i međunarodnoj politici – bio je usredotočen na dinamiku suprotstavljanja napretku pekinškog gospodarstva. BROJKE IZA OBJAVE
Dovoljno je samo nekoliko kalkulacija da se shvati kako iza takve najave mora stajati precizna strategija tajkuna, a ne samo ideološki ili moralni stav protiv fenomena ilegalne imigracije i trgovine drogom. S druge strane, ne smije se zaboraviti da samo trgovina s tri zemlje obuhvaćene Trumpovom objavom vrijedi više od trećine onoga što SAD razmjenjuje s ostatkom svijeta, uključujući i Europsku uniju. Povodom Trumpove najave, talijanski ekonomski list Il Sole 24 Ore ponovno je objavio neke zanimljive podatke koji mogu dati još bolje razumijevanje vrijednosti trgovine s tri zemlje koje su u opasnosti da budu obuhvaćene novim carinama. Razmislite samo o utjecaju koji bi to moglo imati na trgovinu s Meksikom, s obzirom da više od 83% proizvoda izvezenih iz ove zemlje završi na tržištu SAD-a. Brojka koja za Kanadu iznosi 75% izvoza. Naravno, nakon Trumpovih objava američki je dolar ojačao u odnosu na valute Meksika, Kanade i Kine. Konkretno, pezo je dosegao najnižu razinu u godinu dana, dok je za kanadski dolar udar dotaknuo nisku razinu dosegnutu tek u svibnju 2020. Naravno, Trumpove prijetnje, kao što je i sam dobro svjestan, imale su reperkusije i na međunarodnim burzama . U Europi je došlo do pada, što je jasan znak da su najave novoizabrane predsjednice kočile tranzicije na starom kontinentu. Čak je i visoki predstavnik EU-a Josep Borrell na marginama summita G7 u Fiuggiju, nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump najavio nove carine Kini, Meksiku i Kanadi, istaknuo da to ‘nije dobra vijest’. Dodao je da te odluke ‘neće pomoći svjetskom gospodarstvu i da će stvoriti mnoge poteškoće’. PROBLEM FENTANILA I IMIGRACIJE
Međutim, treba uzeti u obzir probleme koje je predsjednik Trump iznio kao opravdanje za ovu odluku: ilegalna imigracija (uglavnom s južnih i sjevernih granica) i trgovina drogom (iz Meksika i Kine), s fokusom na fentanil, sintetičku drogu koja je brzo postala jedna od glavnih tvari koje uzrokuju predoziranje u Sjedinjenim Državama. Situacija je jako iritirala Peking, posebno mjere poduzete u borbi protiv trgovine drogom nakon sporazuma postignutog 2023. između američkog predsjednika Joea Bidena i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Doista, kineska diplomacija brzo je istaknula da je došlo do napretka u bilateralnoj suradnji u zaustavljanju nezakonite trgovine kemikalijama koje se koriste za sintezu lijekova.
Neke konkretne inicijative, koje Trumpu očito nisu bile dovoljne, već su najavljene prošlog lipnja, pri čemu je glavni kineski tužitelj pozvao agencije za provođenje zakona da se usredotoče na trgovinu drogom, dok su Peking i Washington govorili o zajedničkoj istrazi ovog fenomena, koja bi Kinu u kolovozu dovela do pooštriti kontrolu tri kemikalije bitne za proizvodnju fentanila. Na frontu ilegalne imigracije, tajkun je uperio prst u Meksiko i Kanadu, govoreći o ‘smiješnim’ granicama i navodeći da carine koje je najavio mogu ostati na snazi dok te pojave ne prestanu.