Kada će europska minimalna plaća biti uvedena u Rumunjskoj?

Rumunji još moraju čekati provedbu europske minimalne plaće. I to u trenutku kada su nedavno, nakon stupanja na snagu Direktive o europskoj minimalnoj plaći, mnoge zemlje Europske unije poduzele značajne korake. Regulacija europske minimalne plaće ima za cilj omogućiti radnicima u zemljama EU primjerena primanja za pristojan život.

Vlada u Bukureštu imala je dvije godine da pripremi provedbu europske minimalne plaće, ali do sada rumunjsko zakonodavno tijelo nije usvojilo nijedan zakon koji bi ispunio zahtjeve EU-a. Ministarstvo rada još nije dovršilo transpoziciju najnovije direktive u ovom području, koja predviđa reguliranje primjerene minimalne plaće, „pravične minimalne plaće“.

Rumunji očekuju da će rast prosječnih plaća osjetiti na svojim džepovima u drugoj polovici godine, kako je obećala vlada. Zasad, međutim, nije baš najjasnije – iz proturječnih poruka njezinih predstavnika posljednjih mjeseci – hoće li poskupljenja biti i ako hoće, u čemu će se ono sastojati. Čak i nakon uzastopnih povećanja posljednjih godina, Rumunji su pri dnu ljestvice europske lige kada je riječ o primanjima radnika.

Rumunjska s minimalnom plaćom od oko 600 eura među zadnjim zemljama u EU

Prema studiji koju je citirao ombudsman iz 2022., vlada bi – u to vrijeme – morala dodati još 1.184 leja (nešto više od 200 eura) minimalnoj plaći da bi odrasla osoba pristojno preživjela. Trenutno je Rumunjska s minimalnom plaćom od oko 600 eura među posljednjim zemljama Europske unije, 20. od 22. Iza Rumunjske su Mađarska i Bugarska – posljednja na ljestvici, koja ima minimalnu plaću ispod 400 eura. I to unatoč činjenici da je Luksemburg na vrhu prvenstvene ljestvice – s više od 2.800 eura, dok je u većini zapadnih zemalja ta brojka znatno veća od 1.000 eura.

Uvođenje europske minimalne plaće ima za cilj smanjiti ove razlike, jer je potreba da se osiguraju odgovarajući prihodi za sve radnike u Europskoj uniji u korijenu najnovijeg zakonodavstva. Cilj je osigurati pristojan život i zaštititi ranjive skupine. Daleko od pokušaja izjednačavanja dohotka na temelju jedinstvene minimalne plaće, Europska unija nastojala je kroz zakonodavstvo usvojeno u ovom području osigurati da se minimalni dohodak može odrediti transparentno i predvidljivo od strane svake države članice, u skladu s dohotkom. . Kako bi olakšala državama članicama, EU također nudi dvije moguće formule za izračun.

Tri mogućnosti izračuna za provedbu zajamčene minimalne plaće u Rumunjskoj

Prema riječima stručnjaka koje je citirao televizijski kanal RTV, a koji su napravili izračune na temelju dvije opcije koje je Europska komisija predložila državama članicama, minimalna plaća u Rumunjskoj bi se od sljedeće godine mogla povećati za 800 ili čak 1300 leja. Tako bi u prvoj varijanti, u kojoj bi se minimalni dohodak određivao prema dnevnoj potrošačkoj košarici za pristojan život, zajamčeni minimalni neto dohodak u Rumunjskoj trebao biti veći za najmanje 800 leja, prema izračunima stručnjaka. Kad bi se prihvatila druga opcija koju je predložila EU – koja bi se izračunala na ekvivalentu 50% prosječne bruto plaće u gospodarstvu – procijenjene na 7600 leja u 2024., minimalni zajamčeni dohodak u Rumunjskoj morao bi se povećati za oko 1300 lei. Međutim, Ministarstvo rada u Bukureštu također razmatra treću formulu koju je predložio Nacionalni institut za statistiku. Zahtijeva usklađivanje minimalne bruto plaće s inflacijom. Ako bi se koristila ova formula, uz trenutnu stopu inflacije od 7 posto u Rumunjskoj, minimalna bi se plaća ove godine povećala za oko 200 leja (50 eura). Rezultat potonjeg izračuna daleko je od prva dva i očito ne rješava problem koliko je novca potrebno da se pokrije dnevna košarica Rumunja.

Ministarstvo rada nedavno je reklo da radi na formuli izračuna i obećava dovršetak nacrta zakona do kraja godine.

“Dolazi s tri formule i u dogovoru sa socijalnim partnerima ćemo odabrati jednu od formula koje ćemo unijeti u zakon kako bi se direktiva prenijela do kraja ove godine (…) Najvjerojatnije ćemo idite na varijantu od 50% prosječne plaće, ali tri varijante na kojima trenutno radimo mnogo su složenije i uzimaju u obzir druge pokazatelje”, rekao je Cristian Vasilcoiu, državni tajnik u ministarstvu rada, citirao Euronews .

Prošlog listopada socijaldemokratski premijer Marcel Ciolacu izjasnio se za uvođenje diferencirane minimalne plaće i dao uvjeravanja da je o toj hipotezi razgovarao sa sindikatima i poslodavcima.

“Dijalog koji sam vodio s poslodavcima i sindikatima nije bio o povećanju, svi smatraju da treba povećati minimalnu plaću. Razgovaralo se o tome treba li ipak doći do diferencirane minimalne plaće. I, ponavljam, mislim da je to pravi pristup i ti će dijalozi sa socijalnim partnerima uslijediti”, rekao je premijer Marcel Ciolacu.

U to vrijeme preferirani način rada bio je diferencirati minimalnu plaću u građevinarstvu te u prehrambenoj i poljoprivrednoj industriji. Međutim, kada je u prosincu usvojen državni proračun za 2024., premijer je najavio da vlada planira odustati od diferencijacije minimalne plaće za zaposlene u poljoprivredi i prehrambenoj industriji te podići minimalnu plaću na 3700 leja. Međutim, za zaposlene u građevinskom sektoru ostavljena je drugačija razina od 4.582 leja. Povećanje bi se primijenilo nakon europskih parlamentarnih izbora 1. srpnja, “kako bi se osiguralo šest mjeseci predvidljivosti poslovnog okruženja”, rekao je premijer. “Do tada zadržavamo neoporezivu olakšicu od 200 leja od bruto minimalne plaće”, dodao je. S druge strane, poslodavci su predložili povećanje na samo 3500 leja u srpnju 2024., a iznos od 3700 leja trebao bi biti dostignut tek u siječnju 2025. Konačna odluka još nije donesena. Čak ni unutar vladajuće koalicije, to pitanje nije riješeno između PSD-a i njegovih partnera iz PNL-a.

Šest država članica EU-a nije reguliralo minimalnu plaću

Od 27 država članica samo šest nije reguliralo minimalnu plaću. Zakonodavni tekst, koji su u srpnju 2022. dogovorili Vijeće i Europski parlament, utvrđuje obvezujuća pravila za 21 državu EU-a u kojima već postoje minimalne plaće. U tim će slučajevima način na koji se određuju minimalne plaće učiniti transparentnijim i olakšati njihovo podizanje. Šest zemalja EU u kojima minimalne plaće nisu regulirane jer se visina dohotka određuje kolektivnim ugovorom – Austrija, Cipar, Danska, Finska, Italija i Švedska – nisu obvezne uvesti ovu zakonsku odredbu.

Rasprava o minimalnoj plaći podijelila je države članice. Zapad podržava, istok se protivi

Rasprava o europskoj minimalnoj plaći od samog je početka podijelila države članice u dva tabora. S jedne strane, zapadne zemlje – Francuska, Njemačka i Italija – od samog su početka podržavale usvajanje ove vrste plaća, čiji je cilj osigurati ravnopravnost svih zaposlenika u EU. S druge strane, istočne zemlje, posebice one koje još nisu ušle u eurozonu – Poljska, Bugarska i Rumunjska – usprotivile su se ovom prijedlogu zbog velike neravnoteže u socijalnoj i gospodarskoj politici.

Direktivu 2041/2022 o primjerenoj minimalnoj plaći u EU-u usvojio je Europski parlament 2022. godine, a države članice imale su dvije godine od njezina stupanja na snagu (listopad 2022.) da prenesu njezine odredbe u lokalno pravo. Određivanje minimalne plaće ostaje prerogativ nacionalnih država, ali one moraju osigurati da prihodi zaposlenika – koji ovise o minimalnoj plaći – radnicima omoguće pristojan život, uzimajući u obzir razine cijena.

Više od 1,5 milijuna Rumunja zarađuje minimalnu plaću, prema službenim podacima. A broj je ostao konstantan tijekom posljednja dva desetljeća. Taj prihod ne pokriva ni 70% stvarnih potreba za potrošnjom obitelji s dvoje djece u kojoj oba supružnika primaju minimalnu plaću, pokazuju istraživanja provedena posljednjih godina.