Subscribe
Kaos na rumunjskoj političkoj sceni nakon što je rumunjski Ustavni sud (CCR) donio odluku bez presedana i poništio predsjedničke izbore, konačnu i obvezujuću odluku koja se ne može pobijati. Odluka CCR-a, koju je jednoglasno donijelo 9 sudaca, temelji se na sadržaju dokumenata s kojih je skinuta oznaka tajnosti tijekom sastanka Vrhovnog vijeća za nacionalnu obranu (CSAT), a koji su pokazali da je izborni proces za izbor predsjednika Rumunjske bio pogrešan tijekom cijelog trajanja iu svim fazama višestrukim nepravilnostima i kršenjima izbornog zakonodavstva kojima je narušena sloboda i poštenost glasovanja građana te jednakost mogućnosti za izborne natjecatelje. Ove nepravilnosti i kršenja izbornog zakonodavstva koje je utvrdio HKR utjecali su na transparentnost i poštenost izborne promidžbe i zanemarili zakonske propise o njezinu financiranju.
Valja napomenuti da je odluka CCR-a o poništenju izbora donesena tijekom glasovanja za drugi krug u kojem su se sučelili nezavisni kandidat Călin Georgescu (označen kao krajnje desničar) i kandidatkinja Elena Lasconi (deklarirana kao proeuropska). međusobno, bio je u tijeku u dijaspori. Državni izborni zavod donio je odluku o prekidu glasovanja tri sata nakon objave odluke HGR-a i nakon što se više od 53.000 građana s pravom glasa već izjasnilo.
Izborni proces trebao bi se pokrenuti ispočetka najranije sljedeće godine, najvjerojatnije u ožujku. Nitko ne može točno predvidjeti kada će biti izborni raspored ili kada će Rumunjska imati novog predsjednika jer prvi korak koji treba učiniti je formiranje nove vlade koja će odlučiti o sljedećim izborima. Stoga bi najoptimističniji scenarij bio da se nakon potvrđivanja mandata novim saborskim zastupnicima izabranim 28. studenog nova vlada formira, a 8. siječnja Vladinom uredbom odredit će kalendar za sljedeće izbore, koji bi se mogli održati (75 dana nakon objave Vladine odluke), prvi krug 30. ožujka, a drugi krug 13. travnja. Do prisege novi predsjednik Klaus Iohannis ostat će na dužnosti prema istoj odluci CCR-a. Na europskoj razini u posljednjih 20 godina bila su samo dva slučaja poništenja i ponavljanja izbora, od toga jedan u državi članici EU. Prvi slučaj poništenja izbora bio je 2004. u Ukrajini kada je u drugom krugu oporba osporila pobjedu Viktora Janukoviča. To je dovelo do niza prosvjeda koje su organizirali Juščenkovi pristaše, poznatih kao Narančasta revolucija. Nakon međunarodnog pritiska i uličnih prosvjeda, rezultat je poništen, a glasovanje je ponovljeno u prosincu 2004., kada je pobijedio isti Viktor Juščenko.
Na razini EU-a, jedina zemlja koja je poništila izbore bila je Austrija 2016. Pod optužbom za namještanje ili zlouporabu glasova putem pošte, Ustavni sud Austrije naredio je poništenje rezultata u kojem je Alexander Van der Bellenil pobijedio kandidata krajnje desnice Norberta Hoferta. Kad je u prosincu 2016. ponovljen drugi krug izbora, ponovno je pobijedio Van der Bellen.
Europski čelnici šalju poruke podrške Rumunjskoj nakon odluke CCR-a
Sada ono što se događa na rumunjskoj političkoj sceni zadaje mnogo glavobolje europskim političkim čelnicima i njihovom strateškom partneru preko Atlantika, SAD-u. Među prvim reakcijama bila je ona američkog State Departmenta, koji je u petak objavio poruku potpore Rumunjskoj. Samo tri dana prije, SAD su izrazile zabrinutost nakon deklasifikacije izvješća CSAT-a.
Također suočen s političkim problemima kod kuće, Emmanuel Macron izrazio je potporu proeuropskom kandidatu u rumunjskom predsjedničkom finalu. Prije nego što je objavljena odluka CCR-a, francuski je predsjednik istaknuo u video-apelu da je rezultat važan ne samo za Rumunjsku nego i za Europu u cjelini. Prva reakcija EU na odluku CCR-a o poništenju predsjedničkih izbora stigla je iz Francuske. Francusko veleposlanstvo u Bukureštu izrazilo je zabrinutost zbog ruskog uplitanja u izborni proces. Veleposlanstvo je također pozvalo na veću transparentnost platforme TikTok kako bi se spriječili sistemski rizici za izborni proces u Rumunjskoj i svim državama članicama EU-a.
“Francuska pomno prati izborni proces u Rumunjskoj, važnom strateškom partneru unutar EU-a i NATO-a, te prijateljskoj naciji. U tom kontekstu, izražavamo duboku zabrinutost nakon što je predsjednička administracija objavila deklasificirane dokumente koji pokazuju uplitanje Rusije, posebice putem mreže TikTok, usmjerene na promjenu integriteta izbornog procesa koji je u tijeku, Francuska pozdravlja mjere koje je najavila Europska komisija u okviru Uredbe o digitalnim uslugama mobilizaciju svih potrebnih alata za jačanje transparentnosti TikTok platforme i sprječavanje sistemskih rizika za izborni proces kako u Rumunjskoj tako i u svim državama članicama EU-a”, stoji u poruci veleposlanstva objavljenoj na X.
Što su rekli dvoje kandidata na koje se odnosi odluka o poništenju izbora?
Călin Georgescu okrivio je rumunjske državne institucije, rekavši da je demokracija zgažena i da bi odluka CCR-a mogla predstavljati državni udar. S druge strane, Elena Lasconi (35% u anketama) rekla je da je odluka CCR-a nezakonita, nemoralna i da ruši samu bit demokracije: glasovanje!
“Odluka koju je danas donio Ustavni sud nadilazi puku pravnu raspravu. Ona zapravo predstavlja institucionalizirani državni udar. Vladavina prava je stavljena u stanje umjetne suspenzije, a pravosudni sustav podređen političkim direktivama je ogoljen svoje prave svrhe – više ne služi pravdi, već djeluje na zapovijed. U takvim uvjetima, pravda prestaje postojati; ono što potkopava je fasada demokratska načela, međutim, nisu nešto oko čega se može pregovarati”, rekao je Călin Georgescu.
Optužbe za pranje novca i korupciju birača
Tužitelji Glavnog državnog odvjetništva i policijski službenici – Uprave za gospodarski kriminalitet i Uprave za suzbijanje organiziranog kriminaliteta – u subotu ujutro, 7. prosinca, izvršili su pretrese više osumnjičenih osoba. Tužitelji istražuju navodna kaznena djela korupcije birača, pranja novca, računalnog krivotvorenja i kazneno djelo iz članka 5. GEO 31/2002 o zabrani organizacija i simbola fašističke, rasističke ili ksenofobne naravi. “Nakon analize informacija proizašlih iz (deklasificiranih) dokumenata koji su predstavljeni na sastanku CSAT-a od 28. studenog 2024. o provođenju izbornog procesa za ured predsjednika Rumunjske, tužitelji DIICOT-a obaviješteni su o povjerenstvu kaznenih djela protuzakonitog rada s računalnim uređajima ili softverom, pokušaja kaznenog djela ometanja rada informacijskih sustava i pokušaja kaznenog djela protuzakonitog pristupa računalnom sustavu. Istrage se provode in rem, a ova faza kaznenog postupka ne podrazumijeva formuliranje optužbe protiv jedne ili više osoba, već uspostavlja procesni okvir nužan za prikupljanje dokaza za pravilno i potpuno utvrđivanje činjenica, koji će omogućiti donošenje zakonitog i utemeljenog rješenja u predmetu”, priopćio je DIICOT. Glavni financijer kampanje Călina Georgescua na meti je istrage tužitelja.
“Racije su usmjerene na moguću upletenost pojedinca u nezakonito financiranje izborne kampanje kandidata za rumunjskog predsjednika, korištenjem novčanih iznosa za koje postoje indicije da bi mogli proizaći iz počinjenja kaznenih djela. , koji su naknadno uvedeni u proces pranja novca”, kažu tužitelji.
U dijalogu s rumunjskim vlastima, predstavnici TikToka potvrdili su identitet korisnika s imenom “bogpr”. Ovaj korisnik, kojeg su vlasti identificirale kao odgovornog za financiranje kampanje Călina Georgescua na spomenutoj društvenoj mreži, donirao je na TikToku više od milijun eura. S tim u vezi, predstavnici TikToka primijetili su da je korisnik, “bogpr”, izvršio plaćanja u iznosu od 381.000 USD između 24. listopada i 24. studenog 2024., korisnicima TikTok računa uključenih u promociju Călina Georgescua, uključujući i nakon završetka izbornoj kampanji. Rezultati tužiteljske istrage nužno moraju biti finalizirani uhićenjima i osudama jer će se u suprotnom potaknuti teorije zavjere koje će Rumunjsku odvesti na put bez povratka.
Ne zaboravimo da je Rumunjska trenutno na rubu ponora s deficitom od 8,6% BDP-a, dugom od 50% BDP-a i povijesnim zaduživanjem po visokim kamatama. Stopa rasta vanjskog duga Rumunjske među najvišima je u Europskoj uniji. Ako trenutna politička kriza potakne buduću gospodarsku krizu, Rumunjska riskira doći blizu bankrota, ne zaboravimo slučaj Grčke (prva i jedina zemlja EU-a koja je bankrotirala).