Subscribe
Filipini i SAD su najugroženije zemlje, dok je Italija najviše pogođena u EU
Klimatske promjene predstavljaju jedan od najhitnijih i najozbiljnijih izazova s kojima se čovječanstvo suočava u 21. stoljeću. Njegove posljedice su sve očitije, a povezani troškovi eksponencijalno rastu. Prema izvješću reosiguratelja Swiss Re, štete povezane s ekstremnim vremenskim prilikama uzrokovanim klimatskim promjenama iznose nevjerojatnih 200 milijardi dolara godišnje. Očekuje se da će se ovaj zastrašujući broj povećavati tijekom godina, stavljajući sve više ljudi i nacija u opasnost.
Među zemljama koje su najviše pogođene ovim katastrofalnim događajima su Filipini i Sjedinjene Američke Države. Filipini, s 3% svog godišnjeg BDP-a pogođenog poplavama, tropskim ciklonima i drugim katastrofama, nalaze se na vrhu popisa najranjivijih zemalja. Sjedinjene Države, iako gube samo 0,4% svog BDP-a svake godine, trpe goleme apsolutne štete koje dosežu 97 milijardi dolara godišnje. Ovi brojevi ne samo da naglašavaju razorne razmjere klimatskih promjena na globalnoj razini, već također otkrivaju nejednakosti u sposobnosti rješavanja i ublažavanja utjecaja između razvijenijih zemalja i zemalja u razvoju.
Italija se u europskom kontekstu pojavljuje kao jedna od zemalja najviše pogođenih klimatskim promjenama, sa štetama koje iznose 37 milijardi dolara između 2013. i 2022. godine. Iznenađujuće, čini se da je samo mali dio tih šteta (5 milijardi dolara) osiguran, naglašavajući ogroman “gap” u financijskoj zaštiti od klimatskih rizika, koji iznosi čak 87%. To znači da velika većina gubitaka uzrokovanih klimatskim katastrofama izravno pada na teret talijanskih građana i institucija, bez odgovarajuće sigurnosne mreže za ublažavanje gospodarskih učinaka.
U 2023. Italija je doživjela niz ekstremnih vremenskih događaja, uključujući grmljavinske oluje i oluje, koje su uzrokovale neviđenu štetu, poput poplava u Emiliji-Romagni i tuče u sjevernoj Italiji. Osigurani gubici od ovih događaja premašili su 3 milijarde dolara, signalizirajući hitnu klimatsku situaciju koja zahtijeva odlučnu i hitnu akciju. Izvješće švicarskog reosiguratelja upozorava da će rizik od poplava rasti na globalnoj razini. Dok u Sjedinjenim Američkim Državama te istočnoj i jugoistočnoj Aziji, tropski cikloni predstavljaju meteorološki događaj s najvećim ekonomskim utjecajem. Ova predviđanja pokazuju da klimatske promjene više nisu buduća prijetnja, već stvarnost s kojom se moramo suočiti sada.
Zemlje s ozbiljnim nedostacima u osiguravajućoj zaštiti i kašnjenjima u usvajanju mjera za ublažavanje i prilagodbu su one koje su najviše izložene financijskim rizicima koji proizlaze iz sve jačih klimatskih katastrofa. Imperativ je da države brzo djeluju kako bi provele politiku i ulaganja usmjerena na smanjenje emisija stakleničkih plinova, zaštitu ranjivih zajednica i promicanje otpornosti na klimatske promjene. Italija, zajedno s drugim europskim i međunarodnim zemljama, mora preuzeti vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. To znači usvajanje ambicioznijih politika za prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, ulaganje u infrastrukturu otpornu na klimatske promjene i osiguranje veće pokrivenosti osiguranjem od klimatskih rizika. Nadalje, ključno je promicati znanstveno istraživanje i tehnološke inovacije za razvoj kreativnih i održivih rješenja za borbu protiv klimatskih promjena.
Cijena štete uzrokovane klimatskim promjenama nije samo financijska, već i društvena, ekološka i ljudska. Najranjivije zajednice često su najteže pogođene, s razornim posljedicama za sigurnost hrane, javno zdravlje i ekonomsku stabilnost. Rješavanje ove krize zahtijeva globalnu i koordiniranu predanost vlada, poduzeća, nevladinih organizacija i građana diljem svijeta. Sada je vrijeme za djelovanje. Ignoriranje znakova klimatskih promjena ili odugovlačenje s poduzimanjem učinkovitih mjera imat će katastrofalne posljedice za buduće generacije. Moramo djelovati hitno i odlučno kako bismo zaštitili naš planet i izgradili održivu budućnost za sljedeće generacije.