Subscribe
Glavno oružje koje su zemlje Bliskog istoka uvezle, uključujući od tradicionalnih europskih proizvođača oružja, u proteklih 10 godina naširoko je korišteno u sukobima u regiji, uključujući pojas Gaze, Libanon i Jemen, navodi se u izvješću objavljenom ranije ove godine od strane think-tank sa sjedištem u Stockholmu. Prema istom izvješću, više od 80% obujma uvoza tog oružja isporučile su, uz SAD – koji je vodeći izvoznik u regiji – tri zemlje Europske unije. To su Francuska, Njemačka i Italija. Ali postoji nekoliko iznimaka među europskim zemljama kada je riječ o izvozu oružja tijekom proteklog desetljeća u ovu ‘vruću’ regiju svijeta. Dok je Izrael posljednjih godina bio tek na 15. mjestu u uvozu oružja, u svjetskom izvozu je na 9. mjestu. A među njegovim glavnim kupcima su europske zemlje, još jedan aspekt veza između zemalja EU i Bliskog istoka. Zemlje koje su dale narudžbe za izraelsku industriju oružja uključuju, na primjer, Njemačku, Finsku i Slovačku. Izraelska knjiga narudžbi za isporuke nakon 2023. uključuje desetke sustava protuzračne obrane, oklopnih vozila, topničkog oružja i borbenih zrakoplova. U praksi, Njemačka je u jednoj narudžbi kupila oružje, ali posebno visoke vrijednosti, od Izraela. Finska i Slovačka zauzvrat su također naručile izraelske sustave protuzračne obrane između 2022.-2023.
Njemačka i Francuska, glavni izvoznici EU-a na Bliski i Bliski istok
Prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), tri europske zemlje – Francuska, Njemačka i Italija – isporučile su, zajedno sa SAD-om, 81% bliskoistočnog uvoza oružja i streljiva u razdoblju 2019.-2023. Njemačka je sama isporučila 30% svog uvoza oružja Izraelu tijekom razdoblja obuhvaćenog izvješćem SIPRI-ja, odmah iza SAD-a, iz kojeg je došlo 69% tog uvoza. Najvažniji kupci Njemačke – još uvijek peti najveći dobavljač oružja u svijetu nakon SAD-a, Francuske, Rusije i Kine – su zemlje Bliskog i Srednjeg istoka. Samo u 2020. ukupna vrijednost izvoza oružja koju je savezna vlada u Berlinu odobrila za zemlje uključene u sukobe u Jemenu i Libiji iznosila je više od milijardu eura. Samo za Egipat iznos je bio rekordan od više od 750 milijuna eura, a još više od 300 milijuna eura – za Katar. Niže dozvole za izvoz oružja odobrene su i za Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt, Bahrein i Jordan.
Njemačka je prošle godine odobrila izvozne dozvole za oružje u vrijednosti od 323,2 milijuna eura, 10 puta više od iznosa odobrenog 2022. godine. Većina isporuka odnosi se na razdoblje nakon 7. listopada Hamasovog napada na Izrael. Ukupno je vrijednost izvoza oružja na Bliski istok i Bliski istok iznosila 1,180 milijardi, osim u Izrael, kojemu su odredišta i Ujedinjeni Arapski Emirati te Saudijska Arabija.
Njemačka obrambena industrija imala je dobru godinu 2023
S financijskog stajališta 2023. je bila dobra godina za njemačku obrambenu industriju, a tome je pridonio izvoz fregata i korveta u zemlje poput Izraela i Egipta.
Nakon izbijanja rata u Ukrajini, Francuska, koja je širila izvoz oružja, uključujući i iskorištavanje ograničenja Rusiji, “skinula” je Rusiju s drugog mjesta u ukupnom poretku. Dok je ruski izvoz oružja pao za 53%, francuski je porastao za 47%. Nisu samo sankcije nametnute Rusiji, nego i pritisak SAD-a i nekih europskih zemalja na zemlje koje su tradicionalno kupovale rusko oružje te su promijenile ljestvicu. Na primjer, Egipat, koji je namjeravao kupiti borbene zrakoplove ruske proizvodnje, sada se okreće Francuskoj za isporuke vojnih zrakoplova. Francuska je to postigla razvijajući svoju industriju oružja tijekom proteklih desetljeća. Francuzi uglavnom izvoze mlažnjake Rafale, kao i podmornice i fregate.
Neke zaljevske države povećale su obujam uvoza oružja kako bi se suprotstavile iranskom utjecaju, iako je, kako primjećuje istraživač SIPRI-ja, “2023. Iran dao daleko najveću narudžbu za uvoz oružja u 20 godina, za 24 borbena zrakoplova iz Rusije.” S druge strane, u 2023. najspektakularniji rast uvoza oružja imao je Katar, koji je u četiri godine povećao količinu uvezenog oružja gotovo četiri puta. Naime, Katar je, uz Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Egipat, bio jedan od glavnih trgovinskih partnera Zapada u arapskom svijetu.
Neke su zemlje zabranile prodaju oružja kraljevstvu u sklopu nastojanja da se okonča građanski rat u Jemenu, u kojem se bori arapska koalicija predvođena Saudijskom Arabijom. Mnoge od tih zabrana, poput onih u Sjedinjenim Državama 2021., bile su privremene. U siječnju 2021. Italija je također trajno zabranila prodaju oružja Ujedinjenim Arapskim Emiratima jer su bili dio koalicije predvođene Saudijskom Arabijom u ratu. Međutim, Italija je nedavno najavila normalizaciju odnosa sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a time i opskrbu oružja dvjema bogatim zaljevskim državama.
Nakon “arapskog proljeća” Egiptu je odobreno više od 300 dozvola za izvoz oružja iz EU
Prema izvješću Amnesty Internationala, u 2014. nekoliko država članica EU odobrilo je ukupno gotovo 300 dozvola za vojnu opremu namijenjenu Egiptu. Prema predstavnicima organizacije, ukupna vrijednost njih iznosila je više od 6 milijardi eura. Oprema koja se izvozi varirala je od malog oružja, lakog oružja i streljiva do oklopnih vozila, vojnih helikoptera, teškog naoružanja za protuterorističke i vojne operacije i tehnologije nadzora. Izvješće je objavljeno nakon što se Amnesty International požalio da se “gotovo tri godine nakon masovnih ubojstava koja su potaknula Europsku uniju da zatraži od država članica da zaustave transfer oružja Egiptu, stanje ljudskih prava pogoršalo”.
Zemlje istočne Europe, uključujući članice EU, optužene za ilegalnu “opskrbu” oružjem za rat u Siriji
Dvije godine kasnije, 2016., istraga Balkanske medijske istraživačke mreže (BIRN) i Projekta za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP) izvijestila je kako je, kako je sirijski sukob eskalirao 2012., osam istočnoeuropskih zemalja, uključujući zemlje članice EU-a, odobrio izvoz oružja i streljiva u Saudijsku Arabiju, Jordan, Ujedinjene Arapske Emirate i Tursku – ključna tržišta oružja za Siriju i Jemen – u vrijednosti od 1,2 milijarde eura. Prema istrazi, tisuće jurišnih pušaka poput AK-47, minobacača, raketnih bacača, protutenkovskog oružja i mitraljeza navodno je preusmjereno kroz novi cjevovod oružja s Balkana na Arapski poluotok i zemlje koje graniče sa Sirijom kako bi se potaknulo civilno rat. Dozvole za izvoz oružja navodno su izdane usprkos strahovima stručnjaka i vlade da bi oružje moglo doći do sirijske oporbe, i bez sumnje kršenjem nacionalnih, međunarodnih ili sporazuma EU-a.
Između 2018. i 2022. bitka za prevlast u opskrbi Afrike oružjem vodila se između Rusije i Kine, bitku koju je dobila Rusija koja je dosegla tržišni udio od 26%. Poznato je da istočnoeuropske zemlje ubrzano proizvode oružje, topnička granata i drugu vojnu opremu, što je dovelo do značajnog povećanja istočnoeuropske proizvodnje oružja u proteklom desetljeću. Poljska ima jedinu istočnoeuropsku tvrtku u prvih 100 najvećih proizvođača oružja u svijetu, dok je Češka Republika postala vodeći dobavljač oružja u Vijetnamu u EU. Tijekom Hladnog rata istočnoeuropske zemlje bile su među najvažnijim dobavljačima afričkih zemalja. U 2011. godini Češka je imala prodaju oružja subsaharskim zemljama u vrijednosti od 2 milijuna eura. Manje od desetljeća kasnije, 2022., Češka je izvezla streljivo, oružje, borbene zrakoplove i druge vojne proizvode u 20 podsaharskih zemalja u vrijednosti od 32 milijuna eura.
Iako je EU najavila da provodi istragu, zaključci tih provjera koje bi bile provedene kao rezultat istrage ostaju nejasni. Vjeruje se da je streljivo poslano iz zemalja istočne Europe uključujući Bosnu, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Crnu Goru, Slovačku, Srbiju i Rumunjsku.