Subscribe
Rast u Europi zaostaje, ali čini se da inflacija opada bržom stopom od prethodnih predviđanja. Posebno će slab biti rast u Njemačkoj i Švedskoj.
Europska komisija ponovno zapisuje prognozu rasta u Uniji. Unatoč činjenici da je prognoza za Švedsku malo korigirana prema gore, očekuje se da će zemlja završiti zadnja od svih zemalja članica s najnižim rastom u 2024. godini.
To proizlazi iz ekonomske zimske prognoze Europske komisije, koja je predstavljena krajem veljače.
Očekivanja se smanjuju na skromnih 0,9 posto za sve države članice Unije zajedno 2024. godine. To je prilagodba prema dolje u odnosu na 1,3 posto koliko je Komisija očekivala prije tri mjeseca.
Razlog je taj što je gospodarstvo zemalja EU jedva da je išta poraslo tijekom 2023. godine. Stoga se za prvi kvartal ove godine također pretpostavlja da će se razvijati sporo. Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni najavio je to kada je krajem veljače predstavljena “zimska prognoza” komisije.
U pozadini sporog gospodarskog razvoja stoji smanjenje izvoza na svjetska tržišta kao posljedica manje potražnje i smanjene kupovne moći kućanstava. To je rezultat povećanih kamata i inflacije. Osim toga, okončani su napori privremene nacionalne potpore nakon pandemije korone i energetske krize.
Švedska ostaje na dnu
Komisija povisuje prognozu za Švedsku, kao jednu od rijetkih zemalja. No, ipak se očekuje da će Švedska završiti na posljednjem mjestu u ligi rasta s rastom od mizernih 0,2 posto. Ali zemlja koja je obično pokretač rasta EU-a, Njemačka, nije puno bolja. Očekuje se da će imati drugi najgori rast BDP-a u Uniji.
Nakon sporog početka 2024., Komisija očekuje da će se gospodarski rast ubrzati u 3. i 4. tromjesečju.
Razlog zašto bi Švedska mogla biti malo bolja nego što se ranije predviđalo je to što, prema Komisiji, kućanstva mogu ojačati svoju kupovnu moć ako inflacija padne, a s njom i kamatne stope. Šveđani imaju velike hipoteke s kratkim dospijećem, što je ranije smanjivalo kupovnu moć više nego druge zemlje. Stoga ga možete i brže vratiti ako kamatne stope padnu.
Svjetlija prognoza za 2025
No, mogućnosti povećanja rasta sljedeće godine izgledaju bolje, čak i ako se još uvijek radi o povijesno skromnim porastima. Razlog za oprezni optimizam je činjenica da zemlje članice imaju relativno jaka tržišta rada s mogućnošću povećanja realnih plaća, što uz nižu inflaciju može učiniti da se kotači malo brže okreću.
Komisija također vjeruje da stalna velika plaćanja iz fonda za korona virus potiču potražnju i rast.
Preračunato u konkretne brojke, Komisija ne mijenja prethodnu prognozu za 2025., što znači da se u cijeloj Uniji očekuje nešto veći rast, oko 1,7 posto. Ali to ide različitim brzinama za različite države članice. Švedska će se oporaviti i biti blizu prosjeka, na 1,6 posto. Sve dok Njemačka nastavlja usporavati. Zajedno s Italijom očekuje se da će biti posljednji 2025. godine.
Brže smanjenje inflacije
EU je pogođena rekordno visokom inflacijom, koja, čini se, popušta, i to nešto brže nego što se ranije prognoziralo. Zemlje članice provode strožu ekonomsku politiku s ciljem nesuzbijanja inflacije. Osim toga, cijene struje i goriva pale su u odnosu na prethodne zime.
Međutim, Komisija upozorava da bi cijene energije mogle privremeno porasti, a time i inflacija, nakon što se u zemljama članicama postupno ukinu razne energetske subvencije.
Kad se sve uzme u obzir, Komisija očekuje da će inflacija u eurozoni ostati na 2,7 posto za 2024. i 2,2 posto za iduću godinu. Za Švedsku, koja ne pripada eurozoni, inflacija će biti niža, cijeli postotni bod niža 2024., ali gotovo na razini eura 2025.: 1,9 posto.
Rizici koji mogu biti štetni
Kao što se može vidjeti, mnogo je različitih faktora koji mogu značiti da ova zimska prognoza nije točna. To bi mogao biti gori razvoj događaja od onoga što je komisija sada predstavila. Priznao je to i povjerenik za gospodarstvo Gentiloni kada je predstavljao zimsku prognozu.
Naglasio je da postoje ozbiljne geopolitičke napetosti koje bi mogle zasjeniti europski gospodarski razvoj.
Prije svega sada već dvogodišnji agresorski rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Također postoji opipljiv rizik da će se sukob na Bliskom istoku proširiti.
Tamo su napadi na brodove na Crvenom moru oblak zabrinutosti. Povećani troškovi otpreme koji su do sada utjecali na Europu imaju marginalni učinak na inflaciju, ali ako se poremećaji u isporuci povećaju i stvore ozbiljna uska grla u opskrbi komponentama europske industrije, to bi moglo ugušiti proizvodnju i time uzrokovati rast cijena.
