Subscribe
Prijevremene parlamentarne izbore u najvećem gospodarstvu Europske unije, Njemačkoj (koja je prošle godine zabilježila drugi uzastopni pad domaće proizvodnje) održane u nedjelju, 23. veljače, pozorno su pratili i europski i američki čelnici. Sastav novog Bundestaga mogao bi odrediti sudbinu nedavnih gospodarskih razlika između Europe i SAD-a, kao i sudbinu mirovnih pregovora između Ukrajine i Ruske Federacije. Ishod njemačkih izbora pokazao je jasan ishod: Europa ostaje ujedinjena, a populističke i ekstremističke snage nisu uspjele postići rezultate iznad onoga što su ankete pokazivale posljednjih mjeseci. To znači stabilnost, napredak i sigurniju budućnost za sve koji žive u Europskoj uniji.
Izbori u Njemačkoj prijelomni su trenutak kada će nova vlada morati donijeti važne odluke kako za svjetsku scenu tako i za svoje građane. Za one koji nisu upoznati s tim kako se provode njemački parlamentarni izbori, njemački Bundestag se sastoji od najmanje 598 zastupnika. Od 598 mjesta, polovica pripada kandidatima koji osvoje apsolutnu većinu u svojim izbornim jedinicama. Preostalih 299 mandata dobiva se glasovanjem na tzv. zemljišnim listama. To znači da birači ne glasuju izravno za pojedinog kandidata, već glasaju za stranačku listu na kojoj su navedeni kandidati za Bundestag. Kandidati koji su izabrani na listama nominirani su u 16 stranačkih ogranaka pokrajina. Ovisno o veličini svake zemlje, ti popisi zemalja uključeni su u savezni popis. Svaki građanin ima pravo na dva glasa, od kojih je drugi važniji jer izravno utječe na strukturu Bundestaga. Na primjer, ako stranka dobije 35% glasova u drugom glasovanju, imat će isti udio zastupljenosti u parlamentu. Ovo glasovanje tako određuje većinu u Bundestagu. Nakon što je poznat broj mjesta koje je stranka dobila u drugom krugu glasovanja, oni se raspoređuju na liste za svaku zemlju. Osim toga, birači mogu slobodno birati hoće li dati samo prvi ili drugi glas. Teme rasprave u predizbornoj kampanji u veljači bile su usredotočene prvo na činjenicu da njemačko gospodarstvo usporava od prošle godine, a zatim na migracijsku politiku, vruću temu za većinu zemalja članica EU-a. Broj zastupnika postaje kompliciran jer su mandati dobiveni izravno u prvom glasovanju neporecivo valjani, a ako stranka osvoji više izravnih mjesta u određenoj državi od postotka koji dobije u drugom glasovanju, parlament se povećava. To se događalo u prošlosti i ne bi bilo iznenađenje vidjeti istu stvar na izborima ovog mjeseca. Oko 59,2 milijuna njemačkih građana imalo je pravo glasa na izborima ovog mjeseca. Iako ih je nekoliko milijuna glasovalo poštom, najnovije ankete objavljene u javnosti dan prije izbora pokazale su da je oko 20 posto građana neodlučno.
Nakon “rumunjskog eksperimenta”, gdje se Ruska Federacija, specijalizirana i za dezinformacije društvenih medija i izravne napade na sigurnosne sustave koji štite izbore, sumnjiči za utjecaj na mišljenje birača na predsjedničkim izborima, Njemačka pokušava pronaći najbolju zaštitu protiv Rusije. Nedjeljni rezultat potvrdio je da je to učinjeno i da bi CDU i SPD mogli voditi Njemačku sljedeće 4 godine. Međutim, formiranje nove vlade moglo bi ovisiti o FDP-u. Ako FDP liberali uspiju dobiti 5% potrebnih za ulazak u Bundestag, formiranje koalicijske vlade CDU/CSU i SPD bit će gotovo nemoguće, a sljedećoj će vladi trebati tri stranke da bi bila stabilna. Ako FDP ne uđe u parlament tada će CDU/CSU i SPD formirati stabilnu koaliciju za budućnost Njemačke i Europe.
Iako se 69-godišnji konzervativni čelnik Friedrich Merz smatrao glavnim kandidatom za sljedećeg njemačkog kancelara, krajnje desna Alternative für Deutschland (AfD) bilježi eksponencijalni porast izbora njemačkih birača, što izaziva zabrinutost među državama članicama EU-a i u SAD-u. U posljednjim anketama uoči nedjeljnih izbora, AfD je bio drugi. Politički analitičari predviđali su da će Friedrich Merz morati formirati vladajući savez s barem još jednom strankom ako pobijedi na izborima. Nakon što je Friedrich Merz u subotu, dan prije glasovanja, jasno dao do znanja da se neće nagoditi s Alternative für Deutschland, bilo je jasno da će Njemačka najvjerojatnije imati konzervativnu vladu koju će podržati socijaldemokrati Olafa Scholza, čija je vlada pala prošle godine. Problem s njemačkom koalicionom vladom su Zeleni. Zbog političke stabilnosti, Zeleni bi mogli biti isključeni iz pregovora, budući da se smatra političkom strankom koja je uz potporu Kremlja srušila njemačku energetsku industriju do temelja.
Dobro je poznato da je Njemačka drugi najveći pružatelj vojne pomoći Ukrajini i da je također pod pritiskom da smanji vojni proračun. Friedrich Merz je obećao snažno vodstvo u Europi, ali sljedeća njemačka vlada, koja će imati konzervativnog kancelara, morat će se suočiti s američkim predsjednikom koji je bio vrlo kritičan prema predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kojeg je označio kao diktatora i koji je slomio ujedinjenu frontu Zapadne Europe protiv Rusije.
Što se tiče transatlantskih odnosa Njemačke, američki potpredsjednik JD Vance nakon sastanka s Alice Weidel (kandidatkinjom AfD-a za kancelarku) uspio je šokirati njemačke političke vođe pozivajući na ukidanje tabua o pregovorima s krajnjom desnicom. S druge strane, AfD je uživao veliku popularnost u istočnim njemačkim pokrajinama, a putem mreže TikTok također je uspio brzo rasti u zapadnim njemačkim pokrajinama. Vladajući program AfD-a predstavljen biračima odnosio se na napuštanje klimatskih mjera nametnutih iz Bruxellesa, izlazak Njemačke iz EU, izgradnju novih nuklearnih elektrana i popravak plinovoda NordStream te poboljšanje gospodarskih odnosa s Rusijom. Vruća tema predizbornih debata na javnoj televiziji (9 debata prošli mjesec) bile su migracije i nacionalna sigurnost. Ovu temu posebno je potaknula činjenica da je od svibnja do dana izbora na tlu Njemačke zabilježeno 5 smrtonosnih napada (3 od toga tijekom same predizborne kampanje), a sve su navodno izveli imigranti.
Odaziv birača bio je najveći od 1990. godine, s preko 84% građana koji su glasali. Izlazne ankete pokazale su konzervativnu Kršćansko-demokratsku uniju i njezino bavarsko “krilo”, Kršćansko-socijalnu uniju (CDU/CSU), s razlikom između 28,5 i 29 posto. Na drugom mjestu, prema anketama, bio je AfD s 19,5% – 20% (koji je udvostručio broj glasova od prošlih izbora), a treći SPD sa 16%. Ispod izbornog praga bili su FPD s 4,9%, Sahra Wagenknecht (BSW) s 4,7%, dok su ostale stranke imale ukupno 3,9%. Zeleni su dobili 13,5 posto dok je Ljevica osvojila 8,5 posto glasova. Treba napomenuti da bi manje od 30% nakon validacije glasova CDU/CSU bilo znatno ispod njihovih očekivanja. Zato atmosfera u izbornom stožeru CDU-a nije bila euforična kada su objavljeni rezultati exit-pola.
Friedrich Merz isključio je bilo kakav savez vlade s AfD-om, dok je Alexander Dobrindt iz Kršćansko-socijalne unije (CSU) tvrdio da “Zeleni neće biti potrebni”.
“Jasno smo stavili do znanja što smatramo političkom promjenom i jasno smo stavili do znanja da to ne može uključivati Zelenu stranku. Ne mogu zamisliti koaliciju s njima. Naprotiv: dat ćemo sve od sebe da izgradimo koaliciju, a Zeleni neće biti potrebni”, rekao je Alexander Dobrindt.
Novi njemački kancelar neće biti imenovan dok se ne formira koalicijska vlada. Ta bi procedura mogla potrajati nekoliko mjeseci, a konzervativac Friedrich Merz najvjerojatnije će naslijediti kancelara Olafa Scholza, koji će ostati na dužnosti “privremeno” dok Bundestag ne izabere novog kancelara.