Subscribe
Austriju bi na Sud EU-a mogle odvesti dvije države članice EU-a, Italija i Rumunjska. Iako se pritužbe dviju zemalja odnose na različite slučajeve, postoji jedna zajednička nit: migracijska pitanja.
Dok je za vladu u Bukureštu tužba na Sudu EU-a posljednje oružje koje “uvjerava” Austriju da prihvati Rumunjsku u Schengen, talijanska vlada priprema akciju kojom će prisiliti Beč na ukidanje ograničenja za talijanska teretna vozila na prijevoju Brenner. Argument o migracijama – koji je Austrija koristila u slučaju Rumunjske, optužujući je da se ne nosi s navodnim ogromnim valovima ilegalne imigracije – Italija sada koristi protiv nje.
“Ne možete pontifikirati na trošak Italije, zahtijevajući prihvat i integraciju (migranata) u Lampedusi, dok blokirate granicu na prijevoju Brenner”, Italija je zauzvrat iskoristila pitanje migracija, optužujući Europsku komisiju i Austriju, navodi Agerpres pozivajući se na ANSA.
U međuvremenu, čekajući da se Beč senzibilizira pod tim pritiscima, Rumunjska je pronašla način da “oporezuje” Austriju koristeći svoj veto unutar Sjevernoatlantskog saveza kako bi blokirala dvojicu austrijskih vojnih časnika da prisustvuju sastancima NATO-a. Sudjelovanje Austrije na sastancima NATO-a Turska također blokira već nekoliko godina, počevši od 2016. U to vrijeme predmet neslaganja između Turske i Austrije bio je veto Austrije na pregovore Turske o priključenju EU.
Rumunjski premijer Marcel Ciolacu upozorio je kako će Rumunjska iskoristiti “sve što je u njezinoj moći” kako bi ostvarila želju Rumunja za priključenjem Schengenskom prostoru i najavio kako će odvesti Austriju pred Sud EU pravde (Sud EU) ako u prosincu glasuje protiv priključenja Rumunjske. Istodobno je pozvao austrijskog kancelara Karla Nehammera da izgradi “bodljikavu žicu i električne zidove”, ako schengensko područje smatra zastarjelim konceptom.
“Nikada neću biti licemjeran, ne mogu reći da nemam ništa protiv Rumunjske i da je schengensko područje zastarjelo. Zašto smo onda prošle godine glasali s Hrvatskom. To je legitimno pitanje ne od mene kao premijera, to je legitimno pitanje Rumunja premijeru Nehammeru. Ako je Schengen toliko uništen, nemam problema s odlaskom Austrije iz Schengena, izgradnjom bodljikave žice i električnih zidova, nemam problema. Ako Austrija želi takav pristup s ogradama, neka ih plati, neka napusti Schengen”, izjavio je Marcel Ciolacu rumunjskim medijima.
Rumunjska koristi sve što joj je na raspolaganju
Dva pripadnika austrijske vojske tjednima čekaju u Brusselsu svoju akreditaciju za NATO. Pristup je odgođen jer je Rumunjska zatražila vrijeme za daljnju procjenu, izvijestili su austrijski mediji, dodajući kako je sigurno da je to odmazda za veto bečke vlade na Schengen. Prema publikacijama koje su pokrivale to pitanje, rumunjsko izaslanstvo NATO-a odbilo je komentirati to pitanje. Ovo nije prvi put da je pristup Austrije NATO-u blokiran od strane jedne zemlje članice. Austrija nije članica NATO-a, ali sudjeluje u akcijama NATO-a, kao članica “Partnerstva za mir” i u operacijama pod vodstvom NATO-a s mandatom Vijeća sigurnosti UN-a. Kao što je već spomenuto, Sudjelovanje Austrije na sastancima NATO-a Turska već godinama blokira, počevši od 2016. u kontekstu veta Austrije na pregovore o pristupanju te zemlje EU-u, a deblokirana je tek 2018. Štoviše, tek 2022. suradnja između Austrije i NATO-a u Partnerstvu za mir bila je u potpunosti moguća.
Druga zemlja koja prijeti Austriji tužbom pred Europskim sudom pravde je Italija. Kroz glas potpredsjednika vlade Matea Salvinija, talijanska država optužuje vladu kancelara Nehammera da je kriva za nepoštenu konkurenciju slijedeći ekološke argumente. Potpredsjednik talijanske vlade najavio je da je u vezi s pitanjem prijevoja Brenner, nakon četiri godine nedjelovanja Europske komisije, vlada na čelu s Gruzijom Meloni odlučila aktivirati postupak predviđen Ugovorom o EU-u kako bi podnijela tužbu Europskom sudu protiv druge države (članice) zbog kršenja prava EU-a.
“Sučeljavamo se s činom nasilja i političke arogancije vlade zemlje članice EU koja mora biti zaustavljena. (…) Ograničenja je uvela Austrija, na papiru, iz ekoloških razloga, ali okoliš nema nikakve veze s tim. To je jednostavno nepoštena austrijska konkurencija protiv poduzetnika i prijevoznika u Italiji, Njemačkoj i na cijelom europskom kontinentu”, citirala je Salvini ANSA, a prenio Agerpres.
Kao i rumunjski ministri unutarnjih poslova i vanjskih poslova svih uzastopnih vlada od kada je Rumunjska podnijela zahtjev za članstvo u schengenskom području slobodnog kretanja, sadašnji nositelji tih resora također pokušavaju razbiti argumente da Rumunjska ne ispunjava svoje obveze obrane vanjskih granica Unije.
“Sudjelujemo u intenzivnom političkom i tehničkom dijalogu i cijenimo da je došlo do razvoja događaja koji izravno rješavaju zabrinutosti austrijske strane u vezi s borbom protiv ilegalnih migracija. U tom pogledu želim naglasiti važan napredak u provedbi zaključaka Europskog vijeća od 9. veljače 2023. o svim dimenzijama, kojima je Rumunjska izravno doprinijela, primjerice provedbom pilot-projekta na zajedničkoj granici sa Srbijom kako bi se pokazale dobre prakse u području zaštite vanjskih granica, kao i podupiranjem napora europskih agencija u tom području. Bilateralno surađujemo i s drugim državama članicama, uključujući Austriju, u učinkovitom upravljanju izazovima koje predstavljaju nezakonite migracije. (…) Rumunjska je učinila sve što je u njezinoj moći, kao država na vanjskoj granici EU, djelovati na temelju načela solidarnosti i odgovornosti”, izjavio je ministar vanjskih poslova Luminița Odobescu na internetskoj stranici ministarstva.
Manje od 3% migranata koji ulaze u schengensko područje prolazi kroz Rumunjsku
Rumunjska nije izvor niti je na ruti migranata iz Azije, kako tvrdi austrijska država. Manje od 3% migranata koji ulaze u schengensko područje prolazi kroz Rumunjsku.
“Važno je naglasiti kako Rumunjska nije izvor ili na migracijskoj ruti. (…) Naša očekivanja od Austrije su da prepoznaje stvarnost da pridruživanjem Schengenu Rumunjska donosi definitivnu dodanu vrijednost zajedničkim naporima za zaštitu granica. U toj logici, pozivanje na druga opravdanja nije u interesu Unije, našeg kredibiliteta kao država članica i kao Unije i ogromnog potencijala za suradnju između naših zemalja”, nastavlja rumunjski dužnosnik.
Službeni podaci Frontexa, agencije koja okuplja predstavnike zemalja članica Schengena, osnovane upravo u svrhu borbe protiv ilegalnih migracija, proturječe austrijskom kancelaru Karlu Nehammeru i podupiru argumente dužnosnika u Bukureštu. Rumunjski ministar unutarnjih poslova Lucian Bode također je kazao kako manje od 3 posto migranata koji ulaze u Schengen prolazi kroz Rumunjsku. Prema Frontexovom Izvješću o analizi rizika za razdoblje 2022.-2023., ti unosi u Rumunjsku bili bi iz Srbije ili Bugarske, ali nijedan iz Crnog mora. U prvih deset mjeseci 2022. Frontex je prijavio 281 000 nezakonitih ulazaka u EU, što čini gotovo polovicu onih na zapadnobalkanskoj ruti. Prema riječima stručnjaka na tom području, većina ilegalnih prelazaka granica EU odvija se duž rute Sredozemnog mora prema zapadnoeuropskim zemljama, zbog čega Frontex sugerira da bi to bile najvažnije granice za praćenje. Dakle, budući da nisu otkriveni ilegalni prijelazi, morska granica Rumunjske nije prijetnja. Tri četvrtine ilegalnih prelazaka na zapadnom Balkanu odvija se na granicama Srbije sa zemljama EU (ne samo Rumunjskom, već i Bugarskom, Mađarskom i Hrvatskom).
Istodobno, newsweek.ro, pozivajući se na austrijske medije, otkriva da argument o velikom broju zahtjeva podnesenih u Austriji danas više ne drži ni vodu. U kolovozu je u Austriji podneseno 6.958 zahtjeva za azil. To je najviša mjesečna brojka ove godine, ali ujedno i najveći pad u odnosu na usporedivi mjesec 2022. godine, odnosno smanjenje od 53%. Ukupno gledajući, broj zahtjeva za azil u Austriji smanjio se za 40 % u prvih osam mjeseci.
“Zahtjevi za azil predstavljaju gotovo tri puta više zahtjeva nego u cijeloj godini prije koronavirusa, tj. Razlika proizlazi iz činjenice da su u posljednje dvije godine mnoge izbjeglice zapravo samo htjele prijeći Austriju i podnijele zahtjev kada su uhićene, ali su odmah nastavile svoje putovanje u svoje stvarne odredišne zemlje”, javlja newsweek.ro pozivajući se na Der Standard.