Subscribe
Nakon desetljeća dugog rata, Trojanski konj, prema Vergilijevoj epskoj poemi Eneida, bio je odlučujući u osvajanju Troje. Izraz trojanski konj poznat je kao podmukla strategija potkopavanja protivnika iznutra. U današnje vrijeme akcije Mađarske, predvođene Viktorom Orbanom, stvaraju sve preduvjete da je pred vratima Europske unije prozovu „ruskim trojanskim konjem“. U kontekstu agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, osim humanitarne tragedije, koja se smatra najvećom od završetka Drugog svjetskog rata, formirala su se dva tabora. Strana agresora, Ruske Federacije na čelu s Vladimirom Putinom, i strana onih koji podržavaju ukrajinsku stvar, NATO-a i Europske unije. Nakon nedavnih diplomatskih akcija koje su poduzele neke zemlje članice EU, poput Mađarske, čini se da se polako, malim koracima, radi na izgradnji takozvanog ruskog trojanskog konja, koji bi imao za cilj olakšati uvođenje špijuna u područje države članice kako bi se destabilizirala Europska unija.
Mađarska krši schengenska pravila
Mađarska je proširila svoj imigracijski program “nacionalne iskaznice” kako bi, između ostalih, uključila Ruse i Bjeloruse. Vlasnik takve kartice ima pravo raditi u Mađarskoj bez sigurnosne provjere. Nositelji nacionalne useljeničke iskaznice također mogu dovesti svoju obitelj u Mađarsku. Kartica vrijedi dvije godine s mogućnošću produljenja. Vlasnik iskaznice službeno nije gastarbajter i stoga se ne pojavljuje u statistikama niti u raznim nacionalnim kvotama. Odluka Mađarske o vizama uslijedila je godinu dana nakon što su Sjedinjene Države uvele sankcije protiv tri visoka dužnosnika – dva Rusa i jednog Mađara – Međunarodne investicijske banke, banke u Budimpešti pod ruskom kontrolom. Čelnici EU-a izrazili su zabrinutost zbog mogućeg porasta špijunskih aktivnosti diljem Unije nakon odluke Mađarske da pojednostavi procedure ulaska za građane Bjelorusije i Ruske Federacije. Prema analitičarima i stručnjacima za međunarodnu politiku, ublažavanje viznih uvjeta za građane dviju zemalja stvara olakšicu koja bi potencijalnim agentima za špijunažu omogućila ulazak u EU. Istodobno, prema istim stručnjacima, samo je ideja o lakšem prihvaćanju državljana Ruske Federacije i Bjelorusije na teritoriju Mađarske uspjela staviti mađarsku državu na “europsku suprotnu stranu” odlukama koje je donio većina čelnika EU za potporu Ukrajini. Odluka Mađarske također je, prema mišljenju stručnjaka, kršenje propisa schengenskog prostora te je u suprotnosti s režimom sankcija koji se primjenjuje prema Ruskoj Federaciji.
Čelnika Europskog vijeća, Charlesa Michela, europski su čelnici obavijestili o zabrinutosti da bi nova pravila Mađarske mogla “stvoriti ozbiljne rupe u zakonu za špijunske aktivnosti, koje bi mogle predstavljati ozbiljan rizik za nacionalnu sigurnost” olakšavanjem kretanja ruskih državljana u schengenskog prostora, čime se zaobilaze ograničenja koja nameće zakon EU. Pravila Schengenskog sporazuma vrlo su jasna za sve zemlje potpisnice, s vrlo specifičnim odredbama namijenjenima zaštiti granica Schengenskog prostora. U ovom trenutku schengenske države smatraju da Mađarska krši pravno obvezujuće odredbe. Glasnogovornik Europske komisije rekao je da će biti u kontaktu s Mađarskom oko novih pravila te da je Budimpešta dužna provjeriti jesu li u skladu s schengenskim propisima.
“To je u osnovi preokret režima sankcija nametnutih građanima i institucijama u Ruskoj Federaciji. Uglavnom, predsjedavajući Vijećem Europske unije, stvara se olakšica koja je u suprotnosti s političkom odlukom u kojoj je sudjelovala i Mađarska. S tehničkog i sigurnosnog gledišta, kao i iz perspektive političke poruke, ono što Mađarska radi stavlja je praktički na suprotni europski kolosijek. Postoji komunikacijski režim u smislu obavještajnih službi Sjevernoatlantskog saveza. ljudi koji imaju pristup. Ne znam je li Bruxelles-NATO donio odluku u ovoj perspektivi, ali osim nacionalne, interne provjere, koja također funkcionira u Rumunjskoj, postoje i neki javni uglednici. također je zasebna provjera od strane Sjevernoatlantskog saveza”, a ovdje “nemamo načina znati u kojoj je mjeri određeni restriktivni režim primijenjen na određene mađarske obavještajne službenike”, kaže Cristian Diaconescu, bivši rumunjski ministar vanjskih poslova.
Mađarska, koja trenutno predsjeda Vijećem EU-a, nastoji održati srdačne odnose s Rusijom unatoč ratu u Ukrajini. Posjet Viktora Orbana Moskvi (posjet koji je izazvao svađu među čelnicima EU) nedugo nakon preuzimanja predsjedanja Vijećem Europske unije i njegov uobičajeni anti-EU stav potaknuli su ga da najavi liberalizaciju viznog režima. Prema nekim vanjskopolitičkim analitičarima, potez Mađarske uglavnom je usmjeren na izazivanje kontroverzi i stvaranje dojma nejedinstva među članicama EU. Sama činjenica da je javno objavljena namjera vlade u Budimpešti da ublaži vizna ograničenja za bjeloruske i ruske građane izazvala je kontroverze na europskoj razini, a poruka premijera Orbana, posljednjeg zapadnog čelnika koji se susreo s Vladimirom Putinom, očito je u smjeru Ruske Federacije. S praktičnog stajališta, odluka Mađarske ne iznenađuje u kontekstu vrlo snažne gospodarske suradnje Budimpešte s ruskim tvrtkama. Ova gospodarska suradnja manje je vidljiva široj javnosti jer je poznato da su mnoge mađarske tvrtke podizvođači ruskih tvrtki na trećim tržištima, čak i unutar EU. Postoji, dakle, ekonomski interes, izvan glavnog interesa, koji je politički.
Ruska špijunaža u Austriji iu moldavskom parlamentu
Ruska špijunska aktivnost u Europi pokrenula je veliki skandal u Austriji ranije ove godine. Skandal se odnosio na austrijske državne obavještajne službe. Misija Ruske Federacije bila je destabilizirati austrijske tajne službe. Špijunska aktivnost je navodno započela prije nekoliko godina (puno prije izbijanja ukrajinskog sukoba), kada je otkriveno da su ruski agenti organizirali raciju koja je dovela do raspuštanja obavještajne službe. Čini se da je sljedeća meta izvršna vlast, preko Slobodarske stranke (FPÖ), koju vodi Herbert Kickl, bivši ministar unutarnjih poslova. Poznato je da je Herbert Kickl vodeći kandidat za mjesto austrijskog kancelara na izborima koji će se održati kasnije ove godine. Proruske špijunske aktivnosti trenutačno se odvijaju točno na granicama EU-a i NATO-a u Moldaviji. Moldavski premijer Dorin Recean optužio je da je država trenutačno “pod hibridnim napadom. Dorin Recean je naglasio da je potrebno poduzeti mjere kako bi se osigurala sigurnost Moldavije. Premijerove izjave dane su u kontekstu pritvaranja Iona Creangăa, voditelja pravnog odjela moldavskog parlamenta, na 72 sata krajem srpnja zbog sumnje da je proslijedio informacije zaposleniku ruskog veleposlanstva u Kišinjevu.
Budimpešta blokira novac za zemlje EU dok Kijev blokira naftu kroz naftovod Družba
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je krajem srpnja da će Mađarska blokirati nadoknade Europske unije državama članicama koje su isporučivale streljivo Ukrajini sve dok Kijev ne dopusti tranzit nafte ruske tvrtke Lukoil naftovodom Družba. Početkom srpnja Mađarska i Slovačka prestale su primati naftu od Lukoila naftovodom Družba nakon što je Ukrajina uvela zabranu tranzita Lukoilovih resursa preko svog teritorija. Naftovod Družba povezuje Rusiju sa zemljama bivšeg socijalističkog bloka u istočnoj Europi. Naftovod je ostao operativan nakon više od dvije godine rata, iako je EU prekinula većinu drugih izvora energije iz Ruske Federacije. Mađarska je ostala ovisna o ruskoj nafti i kaže da bez nje ne može opskrbljivati svoje rafinerije.
“Sve dok Ukrajina ne riješi ovo pitanje, svi bi trebali zaboraviti na plaćanje 6,5 milijardi eura odštete iz Europskog fonda za mir za transfere oružja”, rekao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Mađarska i Slovačka zatražile su od Europske komisije da posreduje u postupku konzultacija s Ukrajinom o pitanju plinovoda Družba. Procedura bi omogućila dvjema zemljama da predmet proslijede arbitražnom sudu ako izvršno tijelo EU-a ne djeluje u roku od tri dana. European Peace Facility (stvoren 2021.) djeluje kao sustav nadoknade troškova koji članicama EU-a daje povrat novca za slanje opreme u druge zemlje. Od invazije Ruske Federacije na Ukrajinu u veljači 2022., države članice koje su Ukrajini dale oružje mogu tražiti odštetu od fonda. Mađarska, koja se smatra najproruskijom zemljom u EU, već više od godinu dana blokira isplatu sljedeće rate novca EPF-a, navodeći razne probleme.