Malgosia Bartosik: “U konačnici, konkurentni i domaći obnovljivi izvori energije osiguravaju pravu energetsku sigurnost za Europu”

Malgosia Bartosik jedan je od vodećih europskih glasova o budućnosti obnovljivih izvora energije. Već 20 godina Bartosik je dio Wind Europe, gdje sada vodi kao zamjenica glavnog izvršnog direktora. S više od 500 registriranih članova iz svih sudionika u opskrbnom lancu i prisutnošću u više od 35 zemalja, Wind Europe jedan je od najutjecajnijih zagovornika energije vjetra u Bruxellesu.

Bartosik je sudjelovao kao panelist na posljednjem ECR-ovom Kulturnom vikendu na Cipru o sigurnosnim i energetskim izazovima s kojima se Europska unija mora suočiti u bliskoj budućnosti.

Razgovarali smo s Malgosiom Bartosik kako bismo dublje istražili unutarnje i vanjske prijetnje energetskoj sigurnosti Unije, kao i regulatorne izazove koje donositelji odluka moraju razmotriti kako bi osigurali fleksibilnost mreže i financiranje projekata obnovljive energije.

Dvije godine nakon početka rata u Ukrajini, kako biste opisali stanje energetske sigurnosti u EU?

Europska unija postavila je energetsku sigurnost kao glavni prioritet. Pokrenula je program REPowerEU, odgovor svoje energetske politike na rusku invaziju na Ukrajinu. REPowerEU ima tri ključna stupa: diversifikacija europskih ruta opskrbe plinom, energetska učinkovitost i ušteda energije, i možda najvažnije: povećanje domaće proizvodnje električne energije u Europi iz obnovljivih izvora.

Razine skladišta plina su visoke i čini se da je Europa spremna za nadolazeću zimu. Ali svijet je nepredvidljiviji i nesigurniji nego što je bio. Ne možemo uzimati stvari zdravo za gotovo. Moramo naučiti lekcije da ne ponavljamo pogreške. U konačnici, konkurentni i domaći obnovljivi izvori energije osiguravaju pravu energetsku sigurnost za Europu.

Budući da drugi oblici proizvodnje energije (kao što je nuklearna) dolaze u prvi plan i postaju mainstream u političkom diskursu, vidite li prijetnje ili prilike za proizvodnju energije vjetra?

Ciljevi širenja energije vjetra jasno su postavljeni. Danas Europa ima 220 GW instaliranih kapaciteta vjetroelektrana. EU želi da to bude 425 GW do 2030. i 1300 GW do 2050. Naši najnoviji izgledi pokazuju da se počinjemo približavati cilju za 2030. Ali moramo dodatno povećati europski lanac opskrbe energijom vjetra i proizvodne kapacitete. Trebamo više i proširene tvornice. I više ljudi koji će raditi u zelenim sektorima poput vjetra i sunca. Također su nam potrebna velika ulaganja u prateću infrastrukturu kao što su električne mreže, luke, plovila i kvalificirani radnici. Ali industrija počinje s tim hitno potrebnim ulaganjima.

Svi scenariji očekuju da će ukupna potražnja za električnom energijom u Europi značajno porasti. Energija vjetra trebala bi osigurati najmanje 50% ukupne električne energije potrošene u Europi do 2050. No, u budućem energetskom miksu ima dovoljno prostora za druge čiste tehnologije kao što su solarna, hidro i nuklearna energija. Jedno je ipak jasno. Nuklearna energija neće značajno povećati svoj doprinos energetskoj sigurnosti i klimatskim ciljevima EU-a do 2030. Ako danas odlučite izgraditi novu nuklearnu elektranu, ona neće biti izgrađena do 2030. To je velika prednost vjetra i sunca. Oni su jeftini i vrlo su skalabilni.

S povećanim uvozom primarnih i sekundarnih energenata i obvezom Unije da postupno ukida izvore energije fosilnih goriva, mogu li obnovljivi izvori energije nadoknaditi pad proizvodnje energije u EU?

Mogu i već jesu. Čisti izvori energije proizveli su rekordne dvije trećine električne energije u EU-u 2023. Energija vjetra bila je 19%, hidroelektrana 12%, solarna energija 8%, a bioenergija još 6%. U isto vrijeme proizvodnja fosilnih goriva pala je na najniži udio ikada – samo trećina ukupne proizvodnje. Po prvi put energija vjetra proizvela je više električne energije nego plin.

Moramo više govoriti o tome, kako bi ljudi ne samo saznali za to, već i da imaju koristi od toga. Zajednice koje žive uz vjetroelektrane moraju biti dio projekata, postoji mnogo načina kako se mogu uključiti. Posao: samo sektor vjetroelektrana mora gotovo udvostručiti broj zaposlenih u sljedećih 6 godina – to su visokokvalitetni poslovi koji mogu biti izvrsna opcija za sektore u opadanju kao što je na primjer ugljen. Imamo mnogo programa prekvalifikacije diljem europskih zemalja za rudare, ribare, vojne umirovljenike. Imamo program za školu kako bi mladi razumjeli klimatsku krizu i zašto se tranzicija mora dogoditi.

Izvješće WindEuropea ‘Maksimiziranje snage vjetra kroz fleksibilnost mreže’ objašnjava da će regulatori morati omogućiti “troškove koji gledaju u budućnost” za ulaganje u fleksibilan energetski sustav koji podržava integraciju velikih količina obnovljivih izvora energije. Koje biste politike preporučili zastupnicima u Europskom parlamentu i nacionalnim vladama da olakšaju ovaj proces uz zaštitu potrošača?

Nema smisla graditi vjetroelektrane ako se ne mogu spojiti na pojas. Europa želi što više novih obnovljivih izvora energije – što je prije moguće. Moramo izbjeći kašnjenja zbog uskih grla mreže. Stoga bi mrežnim operaterima trebalo omogućiti anticipativna ulaganja.

Ovaj napredni pristup izgradnji mreže ne mora utjecati na račune za struju. U Akcijskom planu EU-a za mreže jasno se navodi da ekonomski gubici kašnjenja u izgradnji mreža potrebnih za povezivanje novih vjetroelektrana nadmašuju troškove predviđanja ulaganja. Potrebna je bliska suradnja između regulatora, mrežnih operatera i industrije kako bi se utvrdilo gdje bi se ta ulaganja trebala izvršiti.

Prošlog prosinca 26 ministara energetike potpisalo je Europsku povelju o vjetru. Španjolska je nedavno potpisala posebnu španjolsku povelju o vjetru na WindEuropeovom godišnjem događaju 2024. u Bilbau. Povelja postavlja šest ambicioznih pravaca djelovanja za ubrzanje širenja proizvodnje energije vjetra. Koje bi kratkoročne mjere Bruxelles i države članice trebali poduzeti da počnu ispunjavati te obveze?

Povelja je izvrsna. Ima sve prave mjere. Neke od njih moraju provesti EU, neke Europska investicijska banka, neke države članice. Europska investicijska banka (EIB) već je započela. Najavili su protujamstveni program od 5 milijardi eura za proizvodnju energije vjetra. Protujamstva će poboljšati pristup financiranju za proizvođače vjetroturbina, pružajući im podršku potrebnu za jačanje energetske sigurnosti i konkurentnosti Europe. Europska komisija također postaje ozbiljna u pogledu svojih obveza prema Povelji. Nedavno su najavili istragu o potencijalno nepravedno subvencioniranim kineskim dobavljačima vjetroturbina. Time se stvara pošteno natjecanje između europskih proizvođača turbina i međunarodnih konkurenata. A neke države članice također idu naprijed. Njemačka je brzo poboljšala izdavanje dozvola za energiju vjetra. Rezultati su odmah vidljivi: dopušteno je 7,5 GW novih projekata u 2023. – povećanje od 70% u odnosu na 2022.