Maloprodajni kriminal u Irskoj i EU

Kriminal u trgovini na malo prema širokom razumijevanju unutar Europske unije pokriva niz kriminalnih aktivnosti i kaznenih djela. Oni mogu varirati od krađe u trgovinama, provale u maloprodajne objekte, krađe zaposlenika, prijevare pri plaćanju (upotrebom ukradenih ili lažnih kreditnih/debitnih kartica ili izvršenje prijevare s povratom), prodaje krivotvorene robe kao što su lažni proizvodi koji oponašaju poznate robne marke.

Organiziranije aktivnosti kao što su velike krađe u trgovinama i krijumčarenje ukradene robe preko granica EU također su dio definicije onoga što čini maloprodajni kriminal.

Općenito, razmjeri krađe procjenjuju se primjenom skupljanja; sustav mjerenja u kojem se mjere gubici između stvarne prodaje i teorijske prodaje (na temelju isporuka). Skupljanje je razlika između ove dvije brojke.

Međutim, s obzirom na sigurnost da na mjerenja smanjenja utječu administrativne pogreške i pogreške osoblja, trgovci na malo također moraju oduzeti procjenu pogreške od smanjenja kako bi izračunali točne gubitke od kriminala.

Ove pogreške mogu uključivati ​​pogrešne proračune uzrokovane pogrešnim određivanjem cijena artikala, netočnim isporukama ili netočnim obračunom prodajnih artikala.

Podaci za 2019. dobiveni od Centra za istraživanje maloprodaje pokazuju da je prije primjene prosječne stope smanjenja od 1,44%, pri čemu je najveća bila Italija (1,67%), a najniža Njemačka (1,12%), ukupan gubitak od 77,618 milijardi USD su se dogodili kada su kombinirani troškovi kriminala u trgovini na malo u SAD-u i Europi.

Međutim, kada se primijeni stopa postotka smanjenja, ukupni troškovi za obje jurisdikcije iznosili su 60,673 milijarde dolara.

To je u skladu s prethodnim istraživanjima koja je o tome proveo International Journal of Retail & Distribution Management.

U jednom takvom istraživanju korišten je upitnik za samoprovjeru kako bi se otkrili podaci o sprječavanju krađe i gubitka od 476 velikih europskih trgovaca (23 posto zapadnoeuropskog maloprodajnog prometa) u 16 zemalja.

Prijavljeni su gubici u iznosu od 30.310 milijuna eura, pri čemu se krađa kupaca pojavljuje kao najvažniji kriminalni trošak, a slijede krađa zaposlenika, sigurnosni troškovi i krađa dobavljača.

Uključeni troškovi posebno su zapanjujući u nekim državama članicama EU.

U 2019. francuski trgovci zabilježili su gubitke od 6,105 milijardi eura. Dok su bivše države članice poput Ujedinjenog Kraljevstva izvijestile o troškovima maloprodajnog kriminala u regiji od 4,821 milijardi funti u 2019.

Međutim, mora se napomenuti da ovaj iznos odražava gubitke uzrokovane kibernetičkim kriminalom uz krađu u trgovinama.

Problem maloprodajnog kriminala postao je toliko raširen u Ujedinjenom Kraljevstvu da je Ured za nacionalnu statistiku (ONS) imao razloga primijetiti da tamošnja policija bilježi dvije krađe u minuti u trgovinama diljem Ujedinjenog Kraljevstva.

ONS je nadalje izvijestio da je u 2019. godini bilo 469.788 prekršaja prijavljenih policiji, što je 29% više u odnosu na prethodnih godina 365.173 i dvostruko više od broja prijavljenih 2020. godine.

Brojke su bile najviše od početka vođenja evidencije u ožujku 2003., iznoseći više od 9000 prekršaja tjedno.

Razmjer problema u Irskoj, posebno u vezi s koordiniranom i organiziranom krađom od trgovaca na malo, istaknuo je RGDATA – The Retail Grocery Dairy & Allied Trades Association – Irska najduže uspostavljena udruga maloprodajnih predstavnika s više od 3500 neovisnih trgovina mješovitom robom u obiteljskom vlasništvu trgovine, trgovine mješovitom robom, trgovine u dvorištu i supermarketi diljem Irske.

Kao dio svoje Ankete o kriminalu iz 2024., RGDATA je istaknula niz ključnih nalaza uključujući:

Što se tiče troškova nastalih ovom kriminalnom aktivnošću, Irsko udruženje malih i srednjih poduzeća izjavilo je da kriminal u maloprodaji košta irske trgovce na malo procijenjenih 1,62 milijarde eura svake godine.

Problem se može opisati kao hitan slučaj, što potvrđuje The Global Retail Theft Barometer. Barometar pokazuje da Irska ima najveći trošak po glavi stanovnika kada je riječ o maloprodajnom kriminalu, znatno više od Islanda i Danske koji su na drugom i trećem mjestu.

Kao što smo vidjeli gore, dok je većina članova RGDATA-e izrazila nezadovoljstvo prikladnošću policijske reakcije, također je vrijedno napomenuti da je irska policija, An Garda Síochána, pokrenula operaciju Táirge kako bi riješila te probleme u prosincu 2023.

U sklopu ove Operacije, koja se pokazala vrlo uspješnom, od 1. prosinca 2023. do 30. studenoga 2024. zabilježeno je ukupno 8.460 uhićenja i 20.052 optužnice ili poziva.

Operacija je također dio šire strategije za prevenciju i smanjenje kriminala An Garda Síochána koja konkretno ima za cilj “smanjiti štetan utjecaj koji maloprodajni kriminal i kriminalci mogu imati na maloprodajna poduzeća, a također nastoji podržati operativne aktivnosti usmjerene na otkrivanje i sprječavanje maloprodajnih krađa.”

Trgovci na malo u Irskoj također su iznijeli svoju zabrinutost brojnim parlamentarnim odborima, nedavno Zajedničkom odboru za poduzetništvo, trgovinu i zapošljavanje.

Tijekom tih rasprava pokazalo se da, iako su financijski troškovi bili značajni i, u mnogim slučajevima, neodrživi, ​​sve češći element povezan s krađom u trgovinama bili su fizički napadi na osoblje i upravu.

To odražava dodatne podatke navedene u Anketi o kriminalu RGDATA 2024. koja je otkrila da se protiv trgovaca na malo koristi različito oružje, uključujući noževe za meso, noževe, vatreno oružje, željezne šipke, sjekire, šprice i odvijače, kao i fizičke napade bez oružja poput udaraca , šamari, pljuvanje i udarci nogama.

Na jednom zasjedanju Zajedničkog odbora, g. Vincent Jennings, glavni izvršni direktor CSNA (Udruga prodavaonica mješovite robe i kiosaca) govorio je o tome kako:

“Najviše zabrinjavajući aspekti krađe u trgovinama danas su popratne prijetnje, stvarno nasilje, opscenosti, mizoginija i gadno rasističko zlostavljanje upućeno vlasnicima i osoblju. Nedvojbeno je da su ove zlouporabe iz godine u godinu sve veće i da su nakon pandemije Covida zasigurno postale sve izraženije. Nemoguće je zamisliti zabrinjavajući aspekt vođenja maloprodajnog poslovanja za većinu od naših 1500 članova nego tješiti nekoga tko je bio napadnut i zlostavljan samo zato što je radio svoj posao.”

Ovu perspektivu odražavaju trgovci na malo i poslodavci koji se suočavaju s javnošću diljem EU-a i dok se specifični statistički podaci o nasilju nad maloprodajnim osobljem u svim zemljama EU-a ne prikupljaju na sveobuhvatan način, Europska anketa o radnim uvjetima (EWCTS) 2021. pokazala je da je 12,5% radnika doživjelo nepovoljne društveno ponašanje na poslu, što uključuje nasilje uzrokovano krađama u trgovinama i maloprodaji.

U smislu zakonodavnog odgovora na pitanja koja postavljaju trgovci na malo, senator iz vladine stranke za vrijeme trajanja prethodne irske vlade predstavio je prijedlog zakona za privatne članove pod nazivom Zakon o zaštiti radnika u maloprodaji 2024.

Ovim prijedlogom zakona nastojalo se izmijeniti Zakon o kaznenom pravosuđu (javnom redu) iz 1994. i stvoriti posebno kazneno djelo prema kojem bi po kratkom postupku osoba bila podložna zatvorskoj kazni u trajanju do 12 mjeseci i/ili novčanoj kazni.

Prekršaji su uključivali:

prijetnja ili zlostavljanje maloprodaje

radnika počinila je osoba samo ako je osoba-

(a) ponaša se na prijeteći ili uvredljiv način prema radniku, i

(b) ima namjeru svojim ponašanjem izazvati strah ili uzbunu kod radnika ili bilo koje druge osobe ili je nemaran u pogledu toga hoće li ponašanje izazvati takav strah ili uzbunu, te kaznena djela za napad ili prijetnje maloprodajnim radnicima koji obavljaju svoj posao.

Nažalost, prijedlog zakona je u međuvremenu istekao i nema pozitivne potvrde da će biti ponovno pokrenut tijekom nadolazećeg parlamentarnog mandata.

Pokušaji da se riješe ili spriječe problemi povezani s maloprodajnim kriminalom povećanom upotrebom umjetne inteligencije i tehnologije nadzora nedvojbeno će potaknuti daljnje rasprave oko dodavanja ionako teškom okruženju nadzora u mnogim državama unutar EU-a.

Zapravo, dok se mnogi trgovci na malo okreću umjetnoj inteligenciji kako bi pomogli u prevenciji i otkrivanju kriminala sa značajnim pozitivnim učinkom, njezina upotreba sa sobom donosi mnoge probleme.

Neke od ovih izazova, koji su jednako primjenjivi na EU i Irsku, identificirala je Nacionalna udruga maloprodaje u Australiji u konzultacijama s povjerenikom za mala poduzeća Queenslanda, Dominique Lamb, i savjetnikom za kriminal, profesorom Michaelom Townsleyjem.

Unutar australskog iskustva, ključni nedostaci identificirani su kao:

Stoga se može zaključiti da iako su troškovi od više milijardi eura koje je stvorila epidemija maloprodajnog kriminala u Irskoj iu EU neposredna i trajna prijetnja financijskoj održivosti ovog kritično važnog sektora i okruženju zapošljavanja procijenjenog 25,8 milijuna zaposlenika koji rade u trgovini na veliko i malo u EU-u, mnoga od predloženih rješenja također mogu stvoriti značajne financijske i etičke troškove koji će se morati pažljivo izbalansirati prije nego što se implementiran na širokoj osnovi.