Meksiko će imati ženu predsjednika

Obje su strane predstavile svoje kandidate.

Kako se približavamo 2024. godini, očekujemo značajan događaj – preko 2 milijarde pojedinaca diljem svijeta bit će pozvani da iskoriste svoja demokratska prava i sudjeluju u izbornom procesu. Ovaj monumentalni trenutak u povijesti označava prekretnicu za demokratska društva našeg planeta, a kulminirati će dugo očekivanim američkim izborima u studenom.

Vrijedno je napomenuti da je važan pokazatelj političke putanje južnih država u Americi ishod nadolazećih općih izbora u Meksiku. Konkretno, članak 83. meksičkog ustava propisuje da je sadašnjem predsjedniku zabranjeno tražiti reizbor za drugi mandat, budući da je predsjedništvo Meksika ograničeno na 6 godina.

Predsjednik, novinarski skraćeno AMLO, izraz je stranke MORENA (Movimiento Regeneración Nacional): stranka, osnovana 2014. nakon već postojeće udruge, lijeva je nacionalistička stranka povezana s Forumom Sao Paulo, tj. savez socijalističkih stranaka i komunista Latinske Amerike koji u nekim slučajevima uključuje i naoružane gerilske skupine.

Morena će predstaviti Claudiju Sheinbaum kao kandidatkinju za predsjednicu Meksika u koaliciji s Partido del Trabajo (PT) i Zelenom strankom Ecologista de México (PVE) . Sheinbaum, 62-godišnjak i židovskog podrijetla, dosad je bio šef vlade Mexico Cityja (značajnog državnog guvernera, s meksičkom prijestolnicom koja ima preko 9 milijuna stanovnika) nakon što je bio gradonačelnik Tlalpana, jedne od glavnih “frakcija” ” iz Mexico Cityja. Tijekom godina istaknula se svojim istraživanjem održivog razvoja, rezultatom njezinih studija fizike i inženjerstva.

Igrom slučaja, glavni izazivač također je žena, odnosno Xóchitl Gálvez iz koalicije desnog centra koja uključuje Partido Acción Nacional (PAN, za PPE) , Partido Revolucionario Institucional (PRI, za S&D) i Partido de la Revolución Democrática (PRD, pro-S&D).

Prisutnost dviju socijaldemokratskih stranaka u koaliciji desnog centra ne bi trebalo čuditi, posebno s obzirom na njihovu povijest: PRI je zapravo bila stranka koja je vladala Meksikom na totalitaran način od 1929. do 2000., vrativši se na vlast od 2012. do 2018. s Enriqueom Peñom Nietom koji predlaže značajan sinkretizam između autoritarne i korporativističke politike i neoliberalne ekonomije; PRD je, s druge strane, progresivna stranka čiji je AMLO bio član prije nego što je osnovao Morenu i postao predsjednik Meksika.

Gálvez, koja je pobijedila na složenim koalicijskim predizborima, pobijedivši kandidatkinju PRI-a Beatriz Paredes Rangel tek u drugom krugu, bavi se politikom od 2000., nakon što je prvo bila gradonačelnica Miguel Hidalga, a od 2018. do 2023. bila je u Senatu predstavljajući PAN dok je neovisan. Iz obitelji Otomi, jedne od autohtonih populacija koje još uvijek postoje u Meksiku, Gálvez je prije više od trideset godina osnovao High Tech Services, tvrtku posvećenu razvoju visokotehnoloških projekata, označavajući jednu od najprocvatnijih i najsavremenijih tvrtki u cijelu meksičku državu.

Izborna situacija čini se prilično jasnom: najnovije ankete pokazuju da Sheinbaum ima oko 60% konsenzusa s Gálvezom između 33 i 34%, s rastom od više od 5 postotnih bodova za Morenu. Međutim, politička situacija je vrlo složena.

U dugom intervjuu za CBS, AMLO se osvrnuo na situaciju u Meksiku, počevši od pitanja migracija. Imigracija u Sjedinjene Države, nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom (dem, pro-S&D) broj graničnih prijelaza se prepolovio, ali sada je AMLO zatražio plan za zaustavljanje imigracije uključujući dodjelu od strane Sjedinjenih Država 20 milijardi godišnje za zemlje Latinske Amerike i Kariba, ukidanje sankcija Venezueli, ukidanje embarga Kubi i legalizacija Meksikanaca koji legalno žive i rade u Sjedinjenim Državama. AMLO nevjerojatnim smatra i Trumpov prijedlog o izgradnji zida na američko-meksičkoj granici.

Osjetljiva je i socijalna tema, koja bilježi porast narkokartela diljem zemlje, posebice zbog masovne proizvodnje fentanila koja trenutno hara Amerikom, ali i Europom. Meksička je vlada uložila milijune u otvaranje novih radnih mjesta kako bi spriječila mlade ljude da se uključe u nedopuštene aktivnosti, pokušavajući pritom ne suzbiti kartele silom.

Upotreba sile protiv kartela smanjila se tijekom mandata AMLO-a; međutim, politička ubojstva su se utrostručila. U 2018. godini ubijena su 94 vladina dužnosnika ili kandidata, u usporedbi s 355 u 2023. godini.

Meksiko je dakle zemlja koja, unatoč sve bližem približavanju bloku nesvrstanih, i dalje predstavlja jednog od glavnih partnera Sjedinjenih Država, ali i jedno od najmoćnijih mjesta američkog organiziranog kriminala. A od 2. lipnja 2024. bit će novi predsjednik koji će upravljati svim tim.