Subscribe
Giorgia Meloni govorila je u talijanskom parlamentu za komunikacije uoči sastanka Europskog vijeća koji će se održati 27. i 28. lipnja. Summit na kojem se treba pozabaviti mnogim teškim strateškim pitanjima, poput rata u Ukrajini i situacije na Bliskom istoku. Da ne govorimo o važnom i nužnom pitanju imenovanja nakon izbornog kruga 6. i 9. lipnja. Govor u talijanskom Zastupničkom domu dolazi dan nakon glasina iz Bruxellesa o “zatvorenom” dogovoru o novim čelnicima zajednice. Lice nove Europske komisije i dalje će biti Ursula von der Leyen, osim ako usput ne dođe do promjena. Uzde vanjske politike Zajednice preuzet će liberalna estonska premijerka Kaja Kallas, dok će portugalski socijalist Antonio Costa dirigirati radom Europskog vijeća.
Po tko zna koji put ideološki izbori koji ne vode računa o narodu i pomak udesno od Europske unije ovjeren posljednjim izbornim krugom. Premijer vjeruje da bi netko, pred rezultatima nedavnih europskih izbora – također obilježenih snažnom apstinencijom – mogao doći u iskušenje “pomesti prašinu pod tepih” nastavljajući starom i razočaravajućom logikom “kao da se ništa nije dogodilo”. . Glavni problem uočen u ovom glasovanju je EU koja je “previše slična sama sebi i samoreferentna” i nije prilagodila svoju strategiju unatoč promjenjivom globalnom scenariju. EU koju građani smatraju prestrogom i invazivnom u odlučivanju “što jesti, koji auto i kako renovirati kuću”. Europska unija se zapravo transformirala u “neku vrstu birokratskog diva” prožetog “ideološkim izborima” koji su stvorili “distancu koja danas postoji između građana i institucija zajednice”.
Europa sada ima “tešku zadaću: preispitati svoje prioritete, svoj pristup i svoje držanje”, praćenu “potrebom da čini manje, a čini to bolje”, nastavila je Meloni. “Ostavite nacionalnim državama da odluče što ne treba centralizirati” kako bi se usredotočile na one potrebe na koje pojedine zemlje “nisu u stanju djelovati same”. Ovdje je, dakle, zahtjev Italije zajednici: korištenje načela “supsidijarnosti i proporcionalnosti”. Konkretan političko-institucionalni prijedlog, s ove točke gledišta, mogao bi biti formiranje “specifičnog izaslanstva za debirokratizaciju” ad hoc stvorenog od strane Europske komisije. Za EU postaje ključno opremiti se alatima za potporu ulaganjima na koja je pozvana i poticati privatna ulaganja usmjerena prema poduzetnijim tržištima. Sve se to može učiniti metodom koju ova vlada primjenjuje u Italiji: “Ne smetajte onima koji to žele”. To znači, smatra premijer, “biti privlačan drugima”, a to se može postići “raščišćavanjem birokratske džungle”.
Onda dolazi na red tema migranata. Prvo pravo koje se jamči je ono “nemoranja emigrirati”, predviđajući izgradnju “novog modela suradnje s afričkim narodima”. Taj se pristup u potpunosti nalazi u “strateškoj agendi EU-a na kojoj je Italija postavila primjer Matteijevim planom za Afriku”, nastavila je Meloni. Koncept je jasan: afričke vlade ne traže milostinju, “ne traže našu milostinju, nego zajedničke projekte koje ćemo zajedno realizirati i nema ništa konkretnije od ulaganja u infrastrukturu i energiju”.
“Nećemo dopustiti da mafije upravljaju ulascima u Italiju, kao što mislim da rade već neko vrijeme, a čudi me da to nitko prije nas nije primijetio”, zbog čega sam “podnio prijavu Nacionalnoj antimafijaškoj upravi Tužiteljstva i najavio izmjene zakona koji reguliraju tu materiju”.