Subscribe
Europa je usredotočena na mlade ljude, gleda u budućnost osmišljavajući rute za njih kako bi njihov put bio lak i pun mogućnosti. Predanost europskih institucija, u tom smislu, odnosi se na uključivanje djevojaka i mladih žena u svijet politike, kako u društvenim aspektima tako iu obuci. U ovom konkretnom slučaju, Europska komisija je prije nekoliko tjedana predstavila paket mjera usmjerenih na mogućnost europskog prvostupnika koji bi otvorio put ‘za novu vrstu zajedničkog programa, temeljenog na zajedničkom skupu kriterija dogovorenih na razini EU’, kako je istaknuto u bilješci institucija. Komisija stoga već 2025. planira pokrenuti „projekte stjecanja europskih diploma” u okviru programa Erasmus+ (koji za razdoblje 2021. – 2027. može računati na proračun od 27 milijardi eura).
Tri europske inicijative za diplome
Kontekstualizirajući intervenciju, u rujnu 2020. stiglo je priopćenje Komisije o ostvarenju Europskog obrazovnog prostora kojim se utvrđuje da će se do 2025. poduzeti radnje za olakšavanje realizacije zajedničkih studijskih programa od strane alijansi visokog obrazovanja. Sljedeće godine priopćenje je odobrilo Vijeće.
Paket koji je predstavljen krajem prošlog ožujka stoga je već najavila predsjednica von der Leyen u svom govoru o stanju Unije 2023. i dio je programa rada Komisije za 2024.
Plan za europsku diplomu temelji se na šest Erasmus+ pilot projekata koji uključuju više od 140 visokoškolskih ustanova diljem EU-a.
Program: tako izvršna vlast definira paket mjera za izjednačavanje diploma. Kako Komisija objašnjava, to je sredstvo definirano kao korisno za studente, ali ne samo: prvo, jer bi olakšalo mobilnost između jedne zemlje u drugu; drugo, poslodavcima bi to pojednostavilo selekciju, čime bi im se omogućilo lakše zapošljavanje osoblja. Nadalje, objašnjava izvršna vlast, na taj bi se način ojačala i konkurentnost Europe, ako je riječ o potražnji na tržištu rada.
Paket uključuje tri inicijative koje analiziraju i snažno se bave svim onim pravnim i administrativnim preprekama koje ne dopuštaju uspostavu konkurentnih zajedničkih diplomskih programa na razini prvostupnika, magisterija ili doktorata. No, treba istaknuti da su navedene inicijative predložene kako bi se u potpunosti poštivala autonomija sveučilišta, kao i nadležnost zemalja EU i regionalnih uprava u području visokog obrazovanja.
S tim u vezi, namjera paketa je jasna: definirati mrežu koja nesmetano povezuje one koji su u procesu stjecanja diplome ili su je već stekli, te spriječiti da u svojim odlukama budu ograničeni ograničavajućom birokracijom .
U tom smislu, prva inicijativa paketa odnosi se na realizaciju plana europske diplome koji definira konkretan put za suradnju između zemalja EU-a i sektora visokog obrazovanja, kao što Komisija jasno navodi. S obzirom na raznolikost europskih sustava visokog obrazovanja, odlučit će se za ono što se naziva postupnim pristupom s dvije moguće ulazne točke:
- Europska pripremna oznaka dodjeljuje se zajedničkim programima koji zadovoljavaju predložene europske kriterije. Studenti će uz zajedničku diplomu dobiti i certifikat European Diploma Label.
- Europska diploma: dakle, nova vrsta kvalifikacije odobrene nacionalnim zakonodavstvom, koju zajednički izdaje nekoliko sveučilišta ili zajednička pravna osoba koju oni osnivaju i koja se automatski priznaje.
Što se tiče druge dvije mjere, potrebno ih je doraditi, ali općenito, jedna je namijenjena poboljšanju procesa osiguranja kvalitete i automatskog priznavanja visokoškolskih kvalifikacija, a druga je usmjerena na to da akademske karijere budu privlačnije i održivije.
Po pitanju kvalitete i automatskog priznavanja, Komisija svojim prijedlogom preporuke poziva države članice i visoka učilišta da pojednostave i poboljšaju svoje procese i prakse osiguranja kvalitete. To se posebno odnosi na uvjete potrebne za osiguranje odgovornosti i povjerenja te za poboljšanje rada samih sveučilišta. Preporukom bi se, dodatno objašnjava Komisija u službenoj bilješci, poduprle inovativne pedagoške ponude i omogućilo visokim učilištima stvaranje transnacionalnih programa certificirane kvalitete koji se automatski priznaju u cijeloj EU.
Preporuka – koju je predložilo Vijeće – o privlačnijim i održivijim karijerama u visokom obrazovanju ima za cilj osigurati da osoblje uključeno u prekogranične obrazovne aktivnosti – koristeći inovativne metode podučavanja – dobije priznanje i nagradu koju zaslužuju. Ukratko, namjera je osigurati da se svi nacionalni sustavi visokog obrazovanja pozabave kritičnim pitanjima neravnomjernog priznavanja svojstvenih različitim ulogama koje osoblje može preuzeti. Također je namijenjen olakšavanju i poticanju promicanja transnacionalnih obrazovnih aktivnosti.
Potpora Komisije i Schinasove riječi: velika prilika za mlade
Europska komisija će, međutim, aktivno podržati rad zemalja EU u pravilnom pakiranju europske diplome. Među predviđenim radnjama je Laboratorij za politiku europske diplome, koji će se uspostaviti 2025. i podržavati program Erasmus+, čiji je cilj uključiti države članice i zajednicu visokog obrazovanja u razvoj smjernica za europsku diplomu.
Program je pozdravila i Udruga europskih sveučilišta koja je izrazila pozitivno mišljenje, ali je također jasno dala do znanja da uspjeh inicijative “prije svega ovisi o provedbi, diljem Europe, instrumenata i sredstava povezanih sa zajedničkim programima koji već postoje”.
Doista, tijekom konferencije za novinare 27. ožujka, tisak je nekoliko puta istraživao izvedivost inicijative, postavljajući konkretna pitanja Schinasu, potpredsjedniku Europske komisije za promicanje našeg europskog načina života, i Iliani Ivanovi, povjerenici za inovacije, Istraživanje, kultura, obrazovanje i mladi. Izraženo je nekoliko zabrinutosti, na primjer, o mogućnosti da program postane elitistički, ne samo zato što bi studenti morali studirati na sveučilištima registriranim u najmanje dvije različite države članice, ali kako bi stekli diplomu, ali ne bi bilo dodatnog financiranja osiguran kao podrška ovoj aktivnosti.
Televizijski kanal Euronews zaronio je dublje u problem postavljajući pitanje hoće li način na koji je intervencija strukturirana isključiti studente iz manje imućnih socio-ekonomskih sredina. “Suprotno elitističkom shvaćanju, program je sveobuhvatan i otvoren za svakoga, za bilo koje sveučilište, iz bilo koje države članice”, odgovorila je Ivanova.
Stoga bi to trebalo biti uključivo nastojanje koje bi trebalo ujediniti, a ne isticati društvene i kulturne razlike. Tu treba uzeti u obzir i pristup Erasmus+ fondu, zahvaljujući kojem će, prema Schinasovim riječima, studentice imati pristup ovoj mogućnosti. Mogućnost kojoj se mora pristupiti s analizom i podacima u ruci: mlade je potrebno educirati upravo tako da u potpunosti sagledaju mogućnosti koje ovaj novi pristup može ponuditi.
Sljedeći koraci inicijative
Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, dakle prije kraja godine, paket će proći kroz Vijeće Europske unije i o njemu će se raspravljati u sinergiji s glavnim dionicima sektora visokog obrazovanja. Međutim, prije nego što birokracija krene svojim tijekom, Komisija, inicijator prijedloga, upućuje srdačan poziv – obraćajući se Vijeću, državama članicama, sveučilištima, studentima, gospodarskim i socijalnim partnerima – da razmisli o tome kako europska diploma može donijeti nove veze i može olakšati kretanje i životne izbore.