Subscribe
Tijekom godina odnos mladih i sveučilišta doživio je nekoliko metamorfoza. Prije tridesetak ili četrdesetak godina sveučilišni studij u javnosti se doživljavao kao put s ograničenim pristupom; dijelom zbog ekonomskog pitanja, dijelom zato što je ulazak u svijet rada imao drugačije kriterije, tako da u mnogim slučajevima pohađanje daljnje obuke možda nije potrebno. Danas se, s druge strane, posjedovanje određene diplome čini važnim elementom za ulazak u radnu sredinu. Zatim treba dodati da se sveučilišni sustav duboko promijenio. U Italiji je, na primjer, reformom sveučilišta, diktiranom Dekretom 270/2004, došlo do podjele na prvostupnički studij, dakle trogodišnji studij, i drugi stupanj, magisterij: zapravo, jednociklusni studij -5 godina- Diploma je eliminirana, osim za neke fakultete kao što su Pravni, Farmaceutski, Arhitektonski i Medicinski. Osim toga, obrazovna ponuda je znatno porasla, također na temelju potreba tržišta rada. Razvoj digitalnih zanimanja posljednjih godina također je značio da je proces obuke postao detaljniji; istovremeno, nastava je također oblikovana tako da bude interaktivnija; stoga je fakultet morao istraživati nove svjetove i nove načine poučavanja. Razmotrimo također programe razmjene kao što je Erasmus koji su omogućili širenje horizonta: djevojke i mladići mogu putovati u druge zemlje kako bi unaprijedili svoje vještine s obzirom na predmet studija, ali i s obzirom na strani jezik i odnos s vršnjacima iz različitih kultura.
Ova premisa služi da pruži ideju o tome koliko je sveučilišni svijet složen i promjenjiv te kako se promijenio pristup studenata odabiru nastavka studija.
Sveučilišta: ključni čimbenici za talijanska sveučilišta
XXIV AlmaLaurea izvješće – Talijanski međusveučilišni konzorcij – o profilu i radnom stanju diplomanata 2022. pronašlo je – kod studenata sa 77 sveučilišta – pozitivnu ocjenu sveučilišta koje su pohađali, pri čemu je 88,8% diplomanata reklo da su zadovoljni svojim odnos s učiteljima; 72,8 % potvrdilo je da bi ponovno odabrali studij koji su upisali. Također vrijedi spomenuti da se na QS World University Rankings 2023 čak 41 talijansko sveučilište nalazi među 1418 najboljih s vrlo zanimljivim rezultatima. Politecnico di Milano je, primjerice, osvojio 139 bodova, Alma Mater Studiorum di Bologna 167, a La Sapienza di Roma 171.
Držeći se samo ovih podataka, slika talijanskog sveučilišta bila bi više nego ružičasta. No, razmatrani pokazatelji nisu jedini koji oblikuju obrazovni put i ne daju cjelovitu sliku naše trenutne situacije. Brojke objavljene u izvješću Eurostata prošlog lipnja pokazuju napredak tercijarnog obrazovanja u zemljama članicama EU. Postoji jedno “međutim”. Italija ima samo 28 % sveučilišnih ljudi, što je daleko od europskog prosjeka. Da budemo jasni: u nekim državama, poput Irske, iznosi čak 62 %. Još jedan čimbenik koji treba uzeti u obzir: više od polovice država članica povećalo je za 45 % udio studenata – 25-34 godine – koji su završili tercijarno obrazovanje, to je bio cilj koji je Europska zajednica trebala postići do 2030. . U svakom slučaju, broj na koji se treba osvrnuti kako bismo razumjeli veličinu jaza je sljedeći: diplomirani studenti u Italiji 20,1 %, diplomirani europski prosjek 32,8 %.
Govoreći o usporedbama s drugim državama, valja napomenuti da Italija ima jedan od najviših sveučilišnih poreza, a uz to, u usporedbi s drugim zemljama, pruža neke od najlošijih intervencija prava na studiranje u Europi. Dolje su navedeni primjeri dobrih intervencija vlada: u skandinavskim zemljama, osim u Norveškoj, studije su besplatne, dapače, daju se poticaji kako bi se mladi ljudi približili svijetu sveučilišta.
Ovo razmišljanje završavamo pregledom rezultata posljednjih prijamnih ispita za Medicinski fakultet. Polovica učenika koji su pristupili testu nije dosegla ni minimalni rezultat. Stoga se treba zapitati zašto. Što treba promijeniti?
Zašto jaz u odnosu na druge zemlje? Što treba promijeniti?
Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo pojasniti da tome pridonosi nekoliko čimbenika: ulaganja, upravljanje socijalnom skrbi, ekonomski uvjeti studenata, struktura sveučilišnog sustava i drugi kulturološki utemeljeni elementi. Zabrinjava to što, iako imamo sveučilišta velike vrijednosti, njihov potencijal ostaje neiskorišten, a to potkopava odnos između mladih ljudi i naprednog obrazovanja. Prema podacima Almalauree, koji se nalaze u spomenutom izvješću, fakultetski obrazovani ljudi imaju veće šanse pronaći odgovarajuće radno mjesto. S druge strane, događa se postupno odmicanje od studija: raste fenomen NEET-a, trenutna financijska situacija često ne dopušta obiteljima da upišu svoju djecu na fakultet, obrazovna ponuda u nekim slučajevima nije jasno predstavljena, a mladi ljudi, koji su tek završili srednju školu, nalaze se zbunjeni kada moraju napraviti važan izbor. S tim se pretpostavkama, dakle, ispostavlja da je nužna potpuna revizija svih onih elemenata koji dovode do takvog nezadovoljstva; potrebna je velika promjena sadržaja i konkretnosti te ozbiljna rasprava.
The text was translated by an automatic system