Subscribe
Ukrajina i Republika Modova službeno otvaraju pristupne pregovore s Europskom unijom u rekordnom roku nakon podnošenja zahtjeva. U manje od dvije godine dvije su zemlje uspjele završiti složene procedure za ovu fazu, dok je Turska čekala više od 20 godina da završi pregovore, a druge zemlje zapadnog Balkana desetljećima kucaju na vrata EU čekajući da budu pozvane pridružiti se.
Odluka čelnika EU-a na posljednjem summitu EU-a o dvjema susjednim državama Ruske Federacije nije iznenađenje u kontekstu stalne prijetnje Moskve EU-u. No to je bilo iznenađujuće u kontekstu oštrog protivljenja Mađarske, koja je prijetila da će blokirati poziv Ukrajine na otvaranje pregovora koristeći svoj veto. Mađarska se i dalje protivi članstvu Ukrajine u EU, no odluka je donesena u odsutnosti mađarskog premijera Viktora Orbana.
Pristupni pregovori Moldavije – mjehurić kisika za Maiu Sandu
U istom su tonu nakon službene objave reagirali i predsjednici Ukrajine i Moldavije.
“Prije dvije godine nitko nije zamišljao da će 2023. Europska komisija predložiti otvaranje pristupnih pregovora s Moldavijom. Današnji uspjeh zasluga je cijelog društva (…) Mi smo Europljani i to prepoznaje cijela EU”, Maia Sandu napisala je na Facebooku.
“Pobjeda za Ukrajinu. Pobjeda za cijelu Europu. Pobjeda koja nas motivira, inspirira i jača”, napisao je Zelenski na X.
Za stranku Maie Sandu – Stranku akcije i solidarnosti – ova bi odluka mogla biti slamka spasa koja joj je bila potrebna nakon poraznog poraza koji je pretrpjela na lokalnim izborima u studenom, kada nije uspjela osvojiti niti jedno mjesto gradonačelnika u 11 općina u zemlji.
Čelnici Europske unije složili su se 14. prosinca službeno otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom, nakon što je mađarski premijer Viktor Orban tjednima obećavao da će to blokirati. Zato je odluka, koja bi trebala biti jednoglasna, iznenadila. A kako bi se to dogodilo, njemački kancelar Olaf Scholz predložio je čelniku Budimpešte da napusti prostoriju. Prema Politicu, otprilike tri sata nakon što su razgovori zapeli, njemačka je kancelarka navodno sugerirala mađarskom premijeru Viktoru Orbanu da može uzeti kavu i popiti je negdje drugdje.
S druge strane, francuski predsjednik Emmanuel Macron kasnije je rekao da je ideja koja stoji iza izlaska mađarskog premijera Viktora Orbana sa sastanka čelnika EU-a u vrijeme odlučujućeg glasanja o Ukrajini i Moldaviji bila kolektivni napor, prenosi isti Politico. Drugim riječima, “pauza za kavu” koja je spasila dan bila je planirana cijelo vrijeme.
Emmanuel Macron kaže da je prije summita razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, talijanskom premijerkom Georgiom Meloni i kancelarom Olafom Scholzom, kao i s “drugim čelnicima, uključujući nizozemskog premijera Marka Ruttea” kako bi pronašli put naprijed bez Viktora Orbána. Sve u svemu, odluka je doista povijesna i ključna za vjerodostojnost Unije, rekao je čelnik Europskog vijeća.
EU treba reformu da prihvati Ukrajinu
EU će započeti pristupne pregovore s Ukrajinom i Republikom Moldavijom, Gruzija će dobiti status kandidata, a Bosna i Hercegovina će biti peta od šest zemalja Zapadnog Balkana koja će započeti pristupne pregovore s EU.
“Ova je odluka posebno važna za vjerodostojnost Unije”, rekao je Charles Michel nakon summita EU.
No, trebat će mnogo godina da se ti pregovori dovrše, a za to vrijeme će EU morati proći kroz proces reformi, upozorava nizozemski premijer Mark Rutte. Prema njegovim riječima, EU se mora reformirati kako bi mogla prihvatiti veliku, ratom razorenu zemlju poput Ukrajine s populacijom većom od 40 milijuna. Ne samo mehanizmi donošenja odluka, već i sam proračun EU-a mora biti “temeljito revidiran”, kaže Rutte. Isti je to Mark Rutte koji je nedavno pozvao Bruxelles da stegne remen i prestane tražiti dodatne doprinose u višegodišnji proračun.
Ne iznenađuje da je Moskva reagirala relativno kasno, tek dan nakon objave, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da će to “destabilizirati EU”. Istovremeno, proruska struja u Kišinjevu, glasom bivšeg predsjednika Igora Dodona, poručila je da je odluka “unaprijed” i da nije posljedica uspjeha proeuropske vlade i predsjednice Maie Sandu, već na “prilično težak geopolitički kontekst”.
Ukrajina i Moldavija podnijele su zahtjev za članstvo nedugo nakon izbijanja rata i dobile status kandidata za članstvo u EU u lipnju 2022. U travnju 2023. Europski parlament pozvao je na početak pregovora o pristupanju do kraja ove godine ako Moldavija ispuni devet prekretnica koje je Europska komisija utvrdila kao neophodne za dovršetak. No, pokretanje pregovaračkog procesa ne znači da će on biti završen i ne postoji rok do kojeg bi zemlje pregovaračice trebale biti primljene u EU.
Prema riječima rumunjskog zastupnika u Europskom parlamentu Siegfrieda Mureșana, predsjedavajućeg izaslanstva u Parlamentarnom odboru za pridruživanje EU-a i Moldavije, cilj postavljen za ovu zemlju bio bi početak pregovora prije izbora za Europski parlament u prvoj polovici ove godine. Rumunjski zastupnik u Europskom parlamentu predložio je ožujak kao vremenski okvir, rekavši da će pregovori prvo započeti na političkoj razini, a zatim se nastaviti na tehničkoj stručnoj razini.
Međutim, osim političke odluke o početku pregovora, potrebno je poduzeti međukorake. Kako bi Republika Moldavija stvarno započela pregovore s EU-om, Europska komisija mora imati mandat za pregovore o budućem pristupnom ugovoru, a zatim pripremiti taj mandat i predstaviti ga državama članicama EU-a na usvajanje. Drugi vrlo važan element je priprema međuvladine konferencije između Moldavije i Europske unije.
Mađarska želi da se “sva sredstva EU-a”, a ne polovica ili četvrtina” oslobode za potporu pridruživanju Ukrajine
Istovremeno, budimpeštanski čelnik upozorava da bi Mađarska mogla zaustaviti proces pridruživanja Ukrajine EU ako bude potrebno. Viktor Orban se svojim zabludama dosljedno protivi pristupanju Ukrajine i koristi svoje protivljenje kako bi se odblokirala EU sredstva koja bi išla u tu zemlju. Orban tvrdi kako je Bruxelles donio “lošu odluku” kada je odlučio započeti pristupne pregovore s Kijevom te je otvoreno rekao da će, ako EU želi promijeniti svoj trenutni proračun, to biti “izvrsna prilika za Mađarsku da kaže da treba dobiti novac na koji ima pravo”. U intervjuu u Bruxellesu, Orban je rekao da bi Mađarska mogla “kasnije zaustaviti ovaj proces”, dodavši da će konačnu odluku o pristupanju Ukrajine donijeti mađarski parlament. Orban je također pozvao na “sva europska sredstva”, a “ne pola ili četvrtinu” za Mađarsku, od čega su milijarde eura ostale blokirane, prije nego što razmotri hoće li ukinuti veto na novih 60 milijardi eura financijske pomoći za Ukrajinu.
“Uvijek sam govorio da bi Mađarska, ako bismo napravili promjenu proračuna EU-a (…), iskoristila priliku da jasno traži ono što joj pripada. Ne pola, ne četvrtinu, nego sve”, nacionalistički čelnik naglasio je u intervjuu za mađarski državni radio.
Budimpeštanski čelnik je u istom intervjuu upozorio da Mađarska nema interesa da Europska unija uzima kredite za financiranje financijske pomoći koju daje Ukrajini.
“Jednom smo napravili iznimku i pošlo je po zlu. Nije svima dopušten pristup tom novcu na isti način. To se više ne bi smjelo dogoditi”, rekao je Vickotr Orban, govoreći o zajedničkim zajmovima za financiranje oporavka nakon pandemije.
Fotografija: pickpik.com