Subscribe
Za predsjednicu Europske komisije, Njemicu Ursulu von der Leyen, referendumi u separatističkim republikama Donbasa i najava pripajanja Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona Ruskoj Federaciji predstavljaju eskalaciju u Putinovom agresorskom ratu protiv Ukrajina koja se ne može zanemariti.
Zbog toga je EU brzo sastavila novi paket sankcija, sedmi. Predsjednica von der Leyen brzo je jasno rekla da EU neće prihvatiti “ove lažne referendume ili bilo kakvu vrstu aneksije u Ukrajini. Odlučni smo kazniti Kremlj za ovu eskalaciju’.
Nove sankcije temelj su za sporazum između zemalja G7 o ograničavanju izvora financiranja za moskovsku vladu, kroz ograničenje cijena, tj. nametanje gornje granice na cijenu, opskrbe ruskim plinom (još uvijek se koristi za 9% ukupnih potreba). Ruska nafta, u međuvremenu, više neće biti upotrebljiva u Europi od 2023.
EU također neće dopustiti europskim osiguravajućim društvima da osiguravaju brodove kompanija koje namjeravaju prodavati ruski plin po višoj cijeni od one koju je odlučio Bruxelles. Tako će se zapravo granična cijena primjenjivati i na izvoz u treće zemlje.
Paket sankcija sada mora odobriti 27 država članica. Potrebna je kvalificirana većina, odnosno odobrenje određenog broja zemalja koje zajedno predstavljaju najmanje 65% ukupnog stanovništva. Mađarska gotovo sigurno neće glasati za. Ali najiščekivaniji i najodlučniji stav ostaje njemački.
Njemačka je, naime, već u nekoliko navrata pokazala svoj skepticizam prema ograničenju cijena, a također je već poduzela niz protumjera na nacionalnoj razini, prkoseći toliko hvaljenoj europskoj solidarnosti, primjerice davanjem 200 milijardi eura u prihoda za snižavanje cijena njemačkih računa za komunalije.
U paketu sankcija protiv Rusije, Europska komisija također je predvidjela ograničenja trgovine, posebno u onim sektorima koji su potrebni za industriju oružja.
The text was translated by an automatic system