Subscribe
Prošle subote Zastupnički dom američkog Kongresa odobrio je paket vojne pomoći stranim saveznicima. Nekih 95 milijardi dolara koje će se podijeliti između tri velike međunarodne krize koje prijete zapadnom svijetu i našim demokracijama: 8 milijardi dolara za Tajvan i saveznike u jugoistočnoj Aziji; 26 milijardi dolara za Izrael i nova humanitarna pomoć za civile u Gazi. Ali najveći izdaci su za sukob u Ukrajini: do 60 milijardi dolara za Kijev, od čega je 10 milijardi dolara na zajam do 2026. Čeka se konačno odobrenje Senata, koji se vjerojatno neće suočiti s daljnjim komplikacijama. Glas ‘za’ u Zastupničkom domu bio je sa značajnom razlikom: 311 za, 112 protiv. Prilično značajan znak: prema izvorima Stara, bit će potrebno manje od tjedan dana da novo oružje bude poslano u Ukrajinu, jer neslužbene glasine sugeriraju da su pripreme za isporuke već počele prije glasovanja u Zastupničkom domu. Upozorenje, dakle, cijeloj Europi koja ne bi trebala oklijevati ponovno podržati Ukrajinu, kako bi – nadamo se što prije – došla do pozicije u kojoj Zapad s pozicije nadmoći može započeti dijalog s ruskim agresorom.
Trumpovo da je signal za cijelu Europu
Signal je došao osobito od republikanske frakcije. Doista, slanje novih sredstava u Ukrajinu ne bi bilo moguće bez neslužbene potpore Donalda Trumpa. Čini se da je bivši predsjednik napustio izolacionističku liniju posljednjih mjeseci u korist veće otvorenosti prema ukrajinskoj stvari: “Kao što se svi slažu”, napisao je tajkun u Istini prošlog četvrtka, “opstanak i snaga Ukrajine trebali bi biti puno važniji Europi od prema nama, ali i prema nama. Otvorenost koja se pokazala i činjenicom da je pravi arhitekt glasovanja u Kongresu bio Mike Johnson, predsjednik Zastupničkog doma i lojalist Trumpa između njih dvojice i dalje postoji odnos uzajamne podrške: “On radi stvarno dobar posao u vrlo teškim okolnostima”, rekao je Trump posljednjih dana, misleći posebno na Johnsona. Vjerojatno je prerano govoriti o punoj potpori republikanaca Ukrajini, ali ono što je sigurno je da je otvorenost Trumpa i istaknutih osoba američkog konzervativnog svijeta signal cijeloj Europi: moramo nastaviti podržavati Ukrajinu kako bi može doći na kraju rata u poziciju pariteta ili nadmoći s Rusijom.
Diplomacija nije povijanje pred neprijateljem
To je možda osnova diplomacije koja se ne bi smjela svesti na puko klanjanje neprijatelju i pristajanje na svaki njegov zahtjev. Potpora Ukrajini ključna je ne samo za sprječavanje eskalacije rata i mogućeg ulaska moskovskih trupa u srce europskog kontinenta. Više od toga, potpora Ukrajini bit će ključna za postkonfliktne aranžmane. To je razlog Trumpove otvorenosti prema Kijevu, na tragu onoga što je već učinio za rješavanje jednako važnih kriza, poput sjevernokorejske krize 2017. i iranske krize 2020. I također na tragu lekcija Ronalda Reagana, koji je dobio Hladni rat protiv Sovjetskog Saveza diplomacijom, dijalogom i čvrstom rukom.
Europa pobjeđuje neodlučnost
Europska unija sada mora snažno odgovoriti na odluku SAD-a. Mora odgovoriti pozitivno, prevladavajući neodlučnost i dugotrajne rasprave koje usporavaju proces donošenja odluka o slanju novog naoružanja, a istodobno bi mogla potaknuti ruskog predsjednika Vladimira Putina da nastavi svoj pritisak na teritorije uključene u sukob: Čini se da se Rusija sprema za novu ofenzivu na ljeto, a Ukrajina se ne može uhvatiti nespremnu. Svako oklijevanje europske i američke vladajuće klase znači gubitke u smislu života, zaliha i dijelova teritorija. Strategija opskrbe je stoga najbolje zapadno oružje protiv ruskog napredovanja, protiv onih koji i dalje nemilosrdno zagovaraju put pacifizma, koji bi umjesto toga značio predaju i prihvaćanje velikih ustupaka Rusiji. A Europa si to ne može priuštiti.