Nema Schengena, nema europskog projekta

Budućnost schengenskog područja slobodnog kretanja ponovno je dovedena u pitanje odlukom Poljske i Češke Republike o uvođenju graničnih kontrola sa Slovačkom. Slijedi ih Austrija, koja je najavila pojačane kontrole na svojim graničnim “točkama” s istom zemljom.

Rumunjska na ovu situaciju gleda sa zabrinutošću i određenom frustracijom jer već više od desetljeća i pol čeka na dobrodošlicu u Schengen, a za to vrijeme učinila je sve što je potrebno za jačanje granične sigurnosti. Pad schengenskog područja započeo je 2015. ponovnim uvođenjem kontrola na unutarnjim granicama u šest zemalja usred migracijske krize. Sljedeći udarac Schengenu, čije je temeljno načelo sloboda kretanja, uslijedio je u pandemijama, a mnoge su ga države članice opetovano ograničavale u ime javnog zdravlja. Rasprave o potrebi schengenske reforme, koje su otvorene prije gotovo deset godina, nisu dovele do gotovo nikakvih rezultata, a nedavni događaji samo potiču retoriku nekih zemalja, poput Austrije, koja tvrdi da Schengen nije funkcionalan (i, zaključno, nema opravdanja za njegovo širenje). Međutim, nefunkcionalni, krhki Schengen ugrožava samo postojanje europskog projekta, upozorila je 2019. godine Tanja Fajon, bivša zastupnica u Europskom parlamentu, sada slovenska ministrica vanjskih poslova.

Uoči parlamentarnih izbora Poljska je nedavno najavila privremene kontrole na svojoj granici sa Slovačkom, navodeći kao razlog bojazan da bi priljev migranata mogao preuzeti zemlju. U stvarnosti, ova mjera dolazi u trenutku nedavnog skandala oko korupcije u njezinim konzulatima, koji su navodno dali stotine tisuća ilegalnih viza građanima Afrike, Bliskog istoka i Azije. Analitičari tumače kao izjavu sile vlada koje žele pokazati da su oštre prema migracijama, ponovno uvođenje graničnih kontrola čini se, za varšavsku izvršnu vlast u ovom trenutku, pokušajem ublažavanja posljedica viznog skandala. Istodobno, pitanje migracija u središtu je poljske predizborne kampanje. Na dan glasovanja od Poljaka se traži da glasaju na referendumu o tome hoće li prihvatiti preseljene migrante iz drugih zemalja EU-a ili ne.

Samo ove godine u Njemačkoj 71.000 ilegalnih prelazaka

Nakon Poljske slijedi Češka, koja je odmah najavila da će, “u koordinaciji” sa svojim susjedima, poduzeti istu mjeru. Slijedila ga je vlada austrijskog kancelara Karla Nehammera, koja je rekla da će Austrija pojačati granične kontrole sa Slovačkom kako bi odvratila krijumčare migranata prije nego što promijene rutu. Ranije je Njemačka poduzela sličnu mjeru, najavljenu dan prije sastanka Vijeća PUP-a, na kojem su migracije bile na dnevnom redu. To se događa u trenutku kada je njemačka savezna policija izvijestila o 71.000 ilegalnih prelazaka granice od početka godine.

Problemi Poljske s ilegalnim imigrantima su neosporni. Prije gotovo godinu dana, u studenom 2022., Poljska je najavila da će zabarikadirati svoju granicu s ruskom enklavom Kalinjingrad bodljikavom žicom kako bi zadržala migrante i pružila lokalnom stanovništvu osjećaj sigurnosti. Otprilike u isto vrijeme, Bugarska je najavila sličnu mjeru. Ograda od bodljikave žice duga 33 kilometra trebala je biti izgrađena za nekoliko mjeseci na granici s Turskom. Zatim je u prosincu 2022. austrija, koja je u to vrijeme bilježila porast broja migranata i tražitelja azila, zatražila od Europske unije da dodijeli dodatna sredstva – dvije milijarde eura – za podizanje takvih ograda od bodljikave žice na vanjskim granicama EU-a.

Granica između Srbije i Mađarske, jedan od najposjećenijih kopnenih pravaca za migrante

Mađarska također ima problema s ilegalnim migrantima. Mađarski premijer Viktor Orban, koji je 2015. također gradio ograde od bodljikave žice i upirao prstom u Rumunjsku, nedavno je priznao da problemi dolaze s mađarske granice sa Srbijom. I to ne na ruti koja uključuje Rumunjsku, kako tvrdi austrijski kancelar Nehammer. I vodi se pravi “rat” na mađarskoj granici sa Srbijom, između krijumčara migranata i mađarske policije, u kojem se koristi vatreno oružje, tvrdi Orban.

Od 2015. šest zemalja – Austrija, Danska, Francuska, Njemačka, Norveška i Švedska – uvelo je unutarnje schengenske granične kontrole zbog “izvanrednih okolnosti”. Iako je to trebala biti privremena mjera, koja se može produljiti na najviše dvije godine, od tada do sada vlade tih država iskoristile su različite pravne razloge, iskorištavajući “sivu zonu” u schengenskom zakonu, daleko prekoračivši taj rok. Kriva je i pandemija bolesti COVID-19, što je svim državama članicama omogućilo da potaknu privremene granične kontrole kako bi se zaštitilo zdravlje stanovništva.

U razdoblju 2018. – 2019., tijekom rasprava o izmjeni schengenskog zakonodavstva, stajalište Europskog parlamenta bilo je ograničiti pravo država da uvedu takve granične kontrole jasnim definiranjem okolnosti u kojima se ta mjera može poduzeti i smanjenjem razdoblja tijekom kojih može djelovati.

Tadašnja izvjestiteljica Odbora LIBE, slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Toja Fajon, izjavila je da je u novi Zakon o schengenskim granicama potrebno uključiti vrlo jasne uvjete kada zemlje mogu privremeno uvesti granične kontrole. Prema Fajonovim riječima, granične kontrole treba promatrati kao krajnje sredstvo, a izvanredne situacije u kojima bi ih trebalo uvesti bili bi sportski događaji ili veliki migracijski tokovi. U suprotnom, kazala je, ugrožena je sama bit Schengena, jer “bez Schengena nema europskog projekta”.

U skladu sa Schengenskim zakonikom države članice trenutačno imaju pravo ponovno uvesti privremene kontrole u slučaju ozbiljnih i stvarnih prijetnji javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Nakon pandemije bolesti COVID-199 Europska komisija izradila je nacrt revizije Schengenskog zakonika kako bi se osiguralo da ponovno uvođenje unutarnjih kontrola ostane krajnja mjera i potaknula primjena alternativnih mjera, kao što su ciljane policijske provjere i poboljšana policijska suradnja. Međutim, izvješće Odbora Europskog parlamenta za građanske slobode (LIBE) o reformi pravne stečevine Zajednice o području slobodnog kretanja bilo je izvješće u potpuno drugom smjeru. To jest, prema dokumentu, schengensko područje više neće biti slobodno kao što je bilo prije pandemije. Nova pravila osmišljena su kako bi se državama članicama omogućilo uvođenje graničnih kontrola na određeno vrijeme kada smatraju da je to potrebno iz različitih dobrih razloga. Međutim, ti propisi potkopavaju same temelje schengenskog prostora, odnosno slobodu kretanja. Važno je napomenuti da zastupnici žele da se neki od koncepata povezanih s migracijama iz prijedloga Komisije uklone iz schengenskog zakonodavstva, tvrdeći da pripadaju posebnom zakonu o azilu. Međutim, pregovori o toj reformi blokirani su u Vijeću Europske unije. To je unatoč činjenici da je schengenska reforma bila jedan od prioriteta francuskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2022., koju je najavio čelnik Elizejskih poljana Emmanuel Macron. Volio bi “uspostaviti političko upravljanje Schengenom”, uz redovite sastanke europskih ministara, kako bi se “mogle ojačati granične kontrole”. Tijekom tih sastanaka ministri i ministrice EU-a mogli bi, ako to smatraju potrebnim, predložiti uspostavu mehanizama hitne potpore u kriznoj situaciji na granici države članice.

Ti mehanizmi potpore “moraju moći računati na potporu Frontexa, ali i na solidarnost zemalja članica s policijom i žandarima”, rekao je Macron.

Sve u svemu, za Rumunjsku, trenutna situacija – u kojoj je povjerenje u funkcionalnost Schengena sve manje, a mjere za uvođenje graničnih kontrola nagrizaju njezine temeljne temelje – donosi nadu. Međutim, daljnje proširenje na Rumunjsku i Bugarsku moglo bi se dogoditi u kontekstu u kojem bi se mogao izvršiti pritisak na Austriju i Nizozemsku da prihvate širenje schengenskog prostora upravo kako bi se pokazalo da stvari idu dobro, da Schengen funkcionira i da ima budućnost unutar Europske unije.