Subscribe
U 2024. Italija je zabilježila značajan pad dolazaka ilegalnih migranata morem, jednak 60% u usporedbi s prethodnom godinom.
Podaci Frontexa, europske agencije za nadzor granica, predstavljaju značajnu promjenu u odnosu na prethodne godine, tijekom kojih je bio sve veći protok migranata središnjom sredozemnom rutom. Prema Frontexu, drastičan pad se uglavnom može pripisati preventivnim mjerama koje su donijeli Tunis i Libija, a čiji je cilj ometanje aktivnosti trgovaca ljudima. U 2024. godini, od ukupno 65 472 pomorskih dolazaka u Italiju, 92 % zabilježeno je na ruti središnjeg Sredozemlja, a Libija je i dalje glavna polazišna točka. Iz Libije je stiglo 41.425 migranata, što predstavlja 63 posto ukupnog broja migranata. Slijedi Tunis s 19.246 migranata (29%), dok Turska i Alžir predstavljaju manji postotak, s 3.495 (5%) odnosno 1.109 migranata (1,7%). Ovi podaci odražavaju jasnu prevlast libijske rute, iako je i ovdje zabilježen pad od 17% u usporedbi s 49 740 dolazaka u 2023. Još je izraženije smanjenje dolazaka iz Tunisa, koji su pali za 80% u usporedbi s prethodnom godinom, idući od 96.160 do 19.246. Većina nezakonitih migranata koji stižu u Italiju 2024. dolaze iz Bangladeša, što predstavlja 19,8% od ukupnog broja s 13 799 dolazaka. Bangladeški migranti često do Libije stignu avionom, a zatim kopnom nastave prema zapadnoj libijskoj obali. Slijede državljani Sirije, koji čine 18,7% ukupnog broja s 12.504 dolazaka. Mnogi od njih kreću iz Libije, gdje stižu izravnim letovima iz Damaska ili nakon međuslijetanja u Turskoj. Ostale nacionalnosti uključuju Tunižane (7.683), Egipćane (4.296), Gvinejce (3.542), Pakistance (3.284), Sudance (2.137), Malijce (1.667) i Gambijce (1.618). Osim toga, otprilike 12 832 migranata pripadaju neodređenim nacionalnostima, što je element koji naglašava složenost migracijskih tokova. Zabrinjavajuća brojka tiče se prisutnosti maloljetnika među migrantima. Prema UNICEF-u, jedan od pet onih koji prelaze Mediteran je maloljetan. Ta djeca i adolescenti, često bez pratnje, bježe od situacija sukoba, nasilja i krajnjeg siromaštva. Srednjomediteranska ruta, nažalost, i dalje je jedna od najopasnijih: 2024. godine na ovoj je ruti umrlo ili nestalo gotovo 1700 ljudi, a ukupno 2200 žrtava diljem Sredozemlja. Regina De Dominicis, ravnateljica Regionalnog ureda UNICEF-a za Europu i središnju Aziju, istaknula je hitnost donošenja politika usmjerenih na zaštitu djece migranata. To uključuje stvaranje sigurnih i zakonitih putova za zaštitu i spajanje obitelji, koordinirane operacije potrage i spašavanja te prihvat u zajednici s pristupom uslugama azila. Smanjenje broja dolazaka također je omogućeno zahvaljujući intervencijama Tunisa i Libije u suzbijanju aktivnosti trgovaca ljudima. Međutim, te mjere ne smiju zasjeniti uvjete u kojima žive migranti u tranzitnim zemljama. Osobito je Libija često bila u središtu kritika zbog kršenja ljudskih prava u centrima za pritvor migranata. U tom kontekstu, međunarodna zajednica je pozvana ojačati svoje napore u rješavanju temeljnih uzroka neregularnih migracija, kao što su siromaštvo, sukobi i klimatske promjene.
Nadalje, ključno je osigurati veću koordinaciju između europskih zemalja kako bi se upravljalo migracijskim tokovima na pravedan i podržavajući način, u skladu s Paktom o migraciji i azilu koji promovira Europska unija. Pad broja ilegalnih migranata u Italiju od 60 % 2024. značajno je postignuće, ali ne i bez izazova. Iako su mjere koje su donijeli Tunis i Libija pridonijele smanjenju broja odlazaka, bitno je riješiti pitanja vezana uz sigurnost i ljudska prava duž migracijskih ruta. Položaj djece migranata zahtijeva prioritetnu pozornost. Nacionalne i međunarodne institucije moraju surađivati kako bi osigurale sigurne i dostojanstvene putove za one koji traže bolju budućnost, sprječavajući da ljudske tragedije i dalje obilježavaju migracijske tokove u Sredozemlju.
Alessandro Fiorentino