Subscribe
U bliskoj budućnosti europska politička scena morat će se obračunati s politikama rađanja koje često ne predstavljaju istinske zahtjeve građana. Pogotovo pred brojkama o natalitetu u koje je sve teže gledati s nadom.
Medijski sukob G7
Posebno u Italiji, ali s odjekom iu velikim europskim i međunarodnim novinama, razvio se slučaj – potpuno medijski vođen i neutemeljen – oko navodnog nametanja premijerke Giorgie Meloni da se ukloni riječ ‘abortus’ iz završne deklaracije summita G7. Slučaj koji je dobio veliku pozornost u glavnim medijima, ali koji – kako je izjavila i premijerka Meloni – nije imao stvarnu osnovu u pregovorima o tekstu. Zapravo, sama Meloni je vrlo jasno dala do znanja da ne postoji pitanje ograničavanja prava, već da se u ovoj vrsti dokumenta ne govori o pojedinačnim pitanjima, već o prethodnim deklaracijama, kao što je Deklaracija iz Hirošime u ovom slučaju. Tekst u kojem je odlomak o potrebi da se zajamči pristup besplatnom i sigurnom pobačaju bio vrlo jasan. I tom je prilikom premijerka Meloni izjavila da ni na koji način ne želi mijenjati zakon 194 (o pobačaju), smatrajući njegovu primjenu u svim dijelovima nužnom. Kontroverza je, dakle, namjerno pokrenuta, a ne ogleda se u stvarnosti sastanaka na vrhu. Glumljena tučnjava koja, međutim, ima zaslugu da razjasni kako pitanja koja se odnose na natalitet – i politike koje ga potiču – moraju imati mjesto i sve veću težinu unutar europske rasprave, posebno nakon ishoda posljednjeg europski izbori. U ovom slučaju nemoguće je ne uzeti u obzir zahtjeve koje su građani članica svojim glasovima iznijeli pred europske institucije.
Podaci o natalitetu u Europi
Isti podaci koje je u ožujku 2023. dao Eurostat o stopi nataliteta u Europi uvelike su zabrinuli europske urede i institucije EU-a. Naime, u 2021. europski je prosjek iznosio 1,53 poroda po ženi. To je dovelo do ukupno 4,09 milijuna rođenih u toj godini. Iako bi se moglo činiti da je ovo napredak u odnosu na 2020. godinu, kada je rođeno samo 4,07 milijuna novorođenih beba, ukupni trend od 2008. godine i dalje je u padu (s obzirom da je te godine rođeno 4,68 milijuna beba). Situacija se ne popravlja ako pogledamo Italiju, danas s najnižom stopom nataliteta. Riječ je o 1,25 rođenih po ženi, a nadmašuju je samo Španjolska koja iznosi 1,19 i Malta 1,13. Prva mjesta u analizi Eurostata drži Francuska sa 1,84 rođena djeteta po ženi, a slijede Češka (1,83), Rumunjska (1,81) i Irska (1,78).
Treba provoditi politiku nataliteta
Podaci, kao i smjer rasprave, jasno govore da je Europa suočena s povijesnim trenutkom u kojem je broj stanovnika sve manji, dok prosječna starost njezinih stanovnika iz godine u godinu raste. Ova nepredviđena pojava pada nataliteta i starenja stanovništva ima nekoliko posljedica na europski sustav. Prvi veliki utjecaj je na tržište rada te na sustav socijalne skrbi i mirovinski sustav. Dovoljno je razmisliti, opet u smislu zaposlenosti, o tome koliko će ruralnih područja biti osuđeno na napuštanje ako se ovaj trend snažno ne preokrene u nadolazećim desetljećima. Da ne spominjemo ulogu koju će Europa bez rasta i sa sve starijim stanovništvom igrati na globalnoj pozornici na pragu velikih međunarodnih izazova koji nas očekuju.
Zbog svih ovih razloga poželjna je Europa mladih obitelji, koja na demografski izazov gleda kao na ključ svoje budućnosti. Moramo početi djelovati, počevši od javne potrošnje na samu stopu nataliteta, koja se mora promatrati na razini bilo kojeg drugog produktivnog ulaganja. Ulaganja koja bi se trebala sve više poticati i kroz europski proračun, sa sredstvima vezanim uz politike potpore obitelji koje će provoditi različite države članice. Zatim moramo težiti promjeni paradigme unutar zajednice, fokusirajući se sve više i više na kulturu ‘prijatelja beba’, kao i na stvaranje programa (uključujući linije financiranja) usmjerenih na žene u ekonomski osjetljivim uvjetima koje žele zatrudnjeti . Konačno, ne možemo okrenuti leđa svim onim europskim građanima koji u poodmakloj dobi trebaju politike podrške. Niz mjera usmjerenih na promjenu kursa po pitanju nataliteta i starenja, kako bi se podržao nužni zaokret.