Subscribe
Problem smoga i dalje predstavlja značajnu prijetnju javnom zdravlju u Europi, s procijenjenih 330 000 smrtnih slučajeva godišnje koji se mogu pripisati ovom obliku onečišćenja zraka.
Kao odgovor na takvu hitnu zdravstvenu situaciju, institucije Europske unije nedavno su odobrile niz mjera usmjerenih na drastično smanjenje razine onečišćivača zraka, s ciljem zaštite zdravlja građana i promicanja čišćeg i održivijeg okoliša. Nakon intenzivnih pregovora u Bruxellesu, vlade dvadeset i sedam država članica i Europski parlament postigli su povijesni dogovor o novoj direktivi koja postavlja stroža ograničenja za fine čestice (PM2,5 i PM10) i dušikov dioksid (NO2), zagađivače poznati po svom negativnom utjecaju na ljudsko zdravlje. Ova direktiva, dio šireg paketa “Zero Pollution” koji je Europska komisija predstavila 2022., ima za cilj drastično smanjiti broj preuranjenih smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka, s ciljem smanjenja od 55% do 2030. godine.
Među glavnim odredbama nove direktive je značajno smanjenje godišnjih graničnih vrijednosti za fine čestice PM2,5 i dušikov dioksid NO2. Konkretno, godišnje granične vrijednosti bit će više nego prepolovljene, ići s 25 na 10 mikrograma po kubnom metru za PM2,5 odnosno s 40 na 20 mikrograma po kubnom metru za NO2. Ovo predstavlja važan korak prema zaštiti javnog zdravlja i smanjenju rizika povezanih s produljenom izloženošću ovim onečišćivačima.
Nadalje, direktiva predviđa uvođenje većeg broja točaka za uzorkovanje kakvoće zraka u gradovima, kako bi se točnije pratile i ocjenjivale razine onečišćenja zraka te poduzele pravovremene korektivne mjere. Cilj je informacije o kvaliteti zraka učiniti dostupnijima javnosti, pružajući jasne naznake o simptomima povezanim s vrhuncima smoga i potencijalnim zdravstvenim rizicima. Drugi ključni element direktive je uspostavljanje prava na naknadu za građane koji pretrpe štetu svom zdravlju zbog onečišćenja zraka. To znači da će građani imati pravo na naknadu ako nacionalne vlade prekrše pravila EU-a o onečišćenju zraka, čime se osigurava veća odgovornost i zaštita od štete uzrokovane onečišćenjem.
Međutim, politički sporazum ne propušta uvesti neke fleksibilnosti za zemlje članice, koje bi mogle zatražiti produljenje roka za postizanje novih ograničenja do 2030., do maksimalno deset godina. Ova mogućnost podliježe ispunjavanju posebnih uvjeta i može se odobriti samo u slučajevima kada postizanje novih razina onečišćenja zahtijeva značajne promjene u postojećoj infrastrukturi, kao što je zamjena zastarjelih sustava kućnog grijanja. Konačno, direktiva utvrđuje da će se standardi kvalitete zraka preispitivati do 2030. godine, a zatim najmanje svakih pet godina, osiguravajući stalno praćenje i periodičnu reviziju standarda na temelju novih znanstvenih podataka i smjernica Svjetske zdravstvene organizacije. zdravstvo. Odobrenje ove nove direktive predstavlja značajan korak prema stvaranju zdravijeg i održivijeg okoliša u Europi, ali će biti ključno osigurati učinkovitu provedbu i rigorozan nadzor kako bi se osigurala usklađenost s novim ograničenjima onečišćenja zraka i zaštitilo zdravlje i dobrobit europskih građana. To može zahtijevati značajna ulaganja u nove tehnologije i infrastrukturu, kao i usvajanje ciljanih politika i poticaja za promicanje prijelaza na čišće i održivije izvore energije. Nadalje, bit će važno aktivno uključiti civilno društvo, organizacije za zaštitu okoliša i privatni sektor u proces provedbe novih propisa i usvajanja održivijih i ekološki prihvatljivijih praksi. Podizanje javne svijesti i obrazovanje bit će ključni za promicanje zelenijeg ponašanja i doprinos većoj svijesti o zdravstvenim rizicima povezanim s onečišćenjem zraka.
Tada će biti ključno promicati istraživanje i razvoj inovativnih rješenja za smanjenje emisija onečišćujućih tvari i poboljšanje kvalitete zraka, uključujući, na primjer, razvoj učinkovitijih tehnologija za kontrolu emisija, promicanje održive mobilnosti i usvajanje ekološki kompatibilnijih poljoprivrednih proizvoda. Naposljetku, bit će bitno stalno pratiti učinkovitost novih pravila i prilagođavati ih, ako je potrebno, na temelju novih znanstvenih podataka i dostupnih najboljih praksi, uz stalnu predanost europskih institucija i nacionalnih vlada da osiguraju zaštitu javnosti zdravlje i očuvanje okoliša za buduće generacije.
Borba protiv smoga i onečišćenja zraka zahtijeva kolektivnu i koordiniranu predanost na svim razinama, od Europske unije do lokalnih vlasti i pojedinačnih građana. Samo integriranim i suradničkim pristupom možemo se nadati stvaranju čišćeg, sigurnijeg i održivijeg okoliša za sve.