Subscribe
Europski parlament želi istražiti je li Mađarska prekršila pravila Unije do te mjere da toj zemlji treba oduzeti pravo glasa u EU.
U siječnju je 345 zastupnika glasalo za rezoluciju kojom se Mađarska kritizira zbog nedostatka “demokracije”, a 104 protiv.
“Parlament osuđuje namjerne, stalne i sustavne pokušaje mađarske vlade da potkopa temeljne vrijednosti EU-a prema članku 2. Ugovora o EU-u”, stoji u rezoluciji.
Mađarska se godinama protivila
Od 2018. različiti politički interesi u Europskom parlamentu rade protiv konzervativne vlade u Mađarskoj. Zatim je protiv Mađarske pokrenut postupak poznat kao članak 7.1 na temelju toga da vlada te zemlje pod Viktorom Orbánom “podriva” temeljna demokratska prava i slobode i vladavinu prava.
Do sada je ta inicijativa samo dovela do toga da su predstavnici mađarske vlade u više navrata ispitivali predstavnici drugih zemalja EU u Vijeću ministara. U tim je prilikama Mađarsku poduprla Poljska, koja je također bila u proceduri prema članku 7.1. Međutim, Poljska je nedavno dobila novu vladu koja je obećala da će udovoljiti zahtjevima EU parlamenta kako bi izbjegla daljnje postupke protiv zemlje.
Nova rezolucija koju je Europski parlament usvojio u siječnju zahtijeva od država članica da istraže je li Mađarska “na ozbiljan i uporan način zanemarila” načela koja čine temelj suradnje EU-a i okupljena su pod člankom 2. ugovora. Ako se proces završi, Mađarska bi mogla izgubiti pravo glasa u EU.
Sredstva Komisije za potporu koja će se isplatiti
Istovremeno, Bruxelles je poduzeo druge mjere za kažnjavanje članice Mađarske. Europska komisija više od godinu dana zamrznula je isplatu pomoći EU-a Mađarskoj, navodeći, među ostalim, nedostatke u neovisnosti pravosuđa, akademskoj slobodi i pravima LGBTQ osoba. Komisija je pak u prosincu 2023. izvijestila da je Mađarska ispunila postavljene zahtjeve u vezi s pravosuđem, što znači da mora biti isplaćeno više od deset milijardi eura.
Parlament u novoj rezoluciji iz siječnja smatra da se odluka Komisije može dovesti u pitanje te izražava želju da Komisija promijeni svoju odluku.
“Parlament smatra da, čak i nakon nedavnih reformi, Mađarska ne ispunjava standard neovisnosti pravosuđa utvrđen u Povelji”, stoji u rezoluciji.
Većina u Europskom parlamentu koja podupire rezoluciju smatra da se novac ne smije isplaćivati sve dok Mađarska ne ispuni sve zahtjeve postavljene u svim područjima gdje su upućene kritike na račun te zemlje.
Čekaju se novi napadi na Mađarsku
Odbor za pravna pitanja ima zadatak istražiti mogu li se poduzeti druge pravne mjere, primjerice podnošenje poziva Europskom sudu pravde s ciljem da se Komisija zaustavi u isplati pomoći EU-a Mađarskoj.
Zbog tih proturječja mađarski premijer Viktor Orbán blokirao je odluku na summitu EU-a u prosincu da se Ukrajini odobri fond pomoći od 50 milijardi eura.
Ali g. Orban najavio je svoju namjeru da blokira odluku nakon što su čelnici na summitu odlučili započeti pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom, a potom također dodijeliti status kandidata Gruziji. Orban se dugo protivio članstvu Ukrajine, ali nije stavio veto na taj korak. Kasnije je mađarskim medijima rekao da se osam sati borio kako bi natjerao ostale čelnike EU da promijene mišljenje, ali ih nije uspio uvjeriti. Međutim, istaknuo je da će put Ukrajine prema članstvu u EU još uvijek biti dug proces i da će mađarski parlament imati nekoliko prilika zaustaviti novo članstvo u EU.
Ovaj postupak g. Orbána oštro je kritiziran od strane većine EU parlamenta, koji vjeruje da je njegov postupak učinjen s “velikim nepoštovanjem iu sukobu sa strateškim interesima EU”. Većina smatra da EU ne može popustiti pred onim što smatra “ucjenom” od strane mađarske vlade.