Subscribe
Europska unija suočava se sa složenim sigurnosnim izazovima, posebice u kontekstu useljavanja i prekograničnog kretanja ljudi. Fenomen migracija oblikovao je mnoge glavne geopolitičke dinamike u Europi posljednjih godina. Konkretno, od izbijanja sirijskog građanskog rata, takozvana balkanska ruta postala je najčešće korištena ruta za one koji pokušavaju doći do Europe s Bliskog istoka. Ova situacija stvorila je pravu migracijsku krizu za koju je Europska unija bila nespremna. Ova situacija daje Uniji ne samo moralnu nego i političku odgovornost da zaštiti svoje građane od mogućih prijetnji, kao što je infiltracija terorista i kriminalaca preko njezinih vanjskih granica. Ovaj rizik je pogoršan činjenicom da mnogi loši akteri iskorištavaju razlike u zakonodavstvu o sigurnosti između država članica, posebno u pogledu prikupljanja i upravljanja osobnim podacima. Ove regulatorne razlike dopuštaju opasnim pojedincima da se anonimno kreću unutar EU-a, često mijenjajući svoj identitet i osobne podatke, poput imena ili datuma rođenja, kako bi izbjegli sustave kontrole.
Posljednjih godina ekstremisti su počinili nekoliko terorističkih djela i drugih prijetnji javnoj sigurnosti iskorištavajući ove ranjivosti. Dobro je dokumentirano da su mnogi od tih ekstremista, povezanih sa strujama radikalnog islamizma, prešli vanjske granice EU-a koristeći neregularne migracijske rute i s juga i s istoka. Ove rute često olakšavaju mreže organiziranog kriminala, uključujući one uključene u trgovinu ljudima, koje iskorištavaju ljudski očaj kako bi profitirale od nereguliranih i opasnih kretanja stanovništva.
Suočena s ovim sve većim problemom, Europska unija osjetila je potrebu udružiti snage kako bi pružila koordiniraniji i učinkovitiji odgovor. Pod utjecajem i poticajem stranke ECR, pristup prema organskijem i integriranijem zakonodavstvu, uključujući strože kontrole ne samo na ulaznim točkama, kao što su zračne luke, već i kroz poboljšanu pravosudnu suradnju između država članica, bio je odlučujući. Ovo novo zakonodavstvo ima za cilj standardizirati postupke kontrole i razmjene informacija kako bi se zatvorile postojeće rupe u zakonu koje su dopuštale opasnim pojedincima da iskoriste nedosljednosti između nacionalnih sustava.
Provedba ovih mjera zahtijevat će zajedničke napore i dijeljenje odgovornosti na svim razinama vlasti u Uniji kako bi se osigurala ne samo unutarnja sigurnost, već i sigurnost vanjskih granica, što je ključno za očuvanje cjelovitosti i stabilnosti cijelog europskog prostora. Ovaj zajednički napor bitan je korak u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala, čime se štite temeljne vrijednosti i sigurnost europskih građana.
Prikupljanje podataka i učinkovitost pravosuđa
Na nedavnom zasjedanju Europskog parlamenta postignuta je velika zakonodavna prekretnica, označavajući značajan korak naprijed u području prekograničnog kaznenog pravosuđa. Ogromnom većinom od 604 glasa za, 2 protiv i 6 suzdržanih, usvojen je novi zakon koji uvodi jasnija i definitivnija pravila za prijenos kaznenih postupaka između različitih država članica EU-a. Ovo je zakonodavstvo osmišljeno kako bi zadovoljilo specifične potrebe: ubrzalo istrage i učinilo provođenje pravde učinkovitijim u transnacionalnom kontekstu.
Potreba za takvim zakonom proizlazi iz sve većeg broja slučajeva koji uključuju pojedince i zločine koji prelaze državne granice. U sve više međusobno povezanoj Europi, prekogranični kriminal postao je stalan izazov za pravosudna tijela, zbog čega je bolja pravna i proceduralna suradnja među državama članicama neophodna. Staro zakonodavstvo više nije na odgovarajući način zadovoljavalo te potrebe jer su postupci često bili usporavani birokratskim komplikacijama, nedosljednostima propisa i preprekama priopćavanju i prijenosu dokumenata i dokaza.
Novi zakon ima za cilj prevladati te prepreke uvođenjem jasnog i usklađenog pravnog okvira za olakšavanje razmjene informacija i pravosudne suradnje. Među najvažnijim promjenama su uvođenje strožih procesnih rokova za ustupanje isprava i dokaza te standardizacija zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć. Ove su promjene osmišljene kako bi se smanjilo vrijeme čekanja i uklonile pravne nesigurnosti koje mogu potkopati učinkovitost istraga i suđenja.
Osim toga, novo zakonodavstvo pruža potporu i jamstva za osiguranje potpunog poštovanja prava onih koji su uključeni u prekogranične kaznene postupke. To uključuje pravo na pravnu pomoć i prijevod pravnih dokumenata, koji su temeljni za osiguravanje dostupnosti i pravednosti pravde, bez obzira na državljanstvo dotične osobe ili zemlju u kojoj se ona ili ona nalazi.
Donošenje ovog zakona konkretan je primjer kako se europska suradnja može ojačati kako bi se odgovorilo na suvremene izazove kriminala i kaznenog pravosuđa. Ne samo da poboljšava sposobnost EU-a da brzo i učinkovito odgovori na prekogranični kriminal, već i jača osjećaj zajedničke pravde i pravne sigurnosti unutar EU-a, što je ključno za održavanje povjerenja građana u europski pravni sustav.
Usvajanje novog zakona toplo je pozdravila izvjestiteljica ECR-a Assita Kanko: “Nova pravila – rekla je nakon glasovanja – ključni su korak prema boljoj pravosudnoj suradnji i bržem kaznenom progonu. To je osobito važno kada se istražuje međunarodni terorizam, trgovina ljudima bića, droga i vatreno oružje, krijumčarenje migranata, kibernetički kriminal ili pranje novca”. Povećanje učinkovitosti stoga će imati vrlo pozitivan utjecaj na obranu unutarnje sigurnosti zemalja Europske unije: “Ovim zakonom sada ćemo osigurati da pravosuđe bolje funkcionira u svim zemljama EU i da naši građani budu zaštićeni i poštovana”, rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Assita Kanko. U području zaštite vanjskih granica, Europski parlament također je odobrio nove načine na koje će države članice moći pojačati kontrole ulaska: podaci o putnicima automatski će se prikupljati u jedinstvenoj europskoj bazi podataka kada se putnici prijave u središnjem europskom čvorištu. Assita Kanko je objasnila: “Svake godine EU bilježi oko 1 milijardu zračnih putnika, od kojih polovica prijeđe vanjske granice EU-a. Velika većina je dobronamjerna, ali nažalost kriminalci i teroristi skrivaju se među tokovima putnika”. Prema Kanku, “novi zakon će pojednostaviti prikupljanje podataka o putnicima koje se već odvija i zatvoriti praznine koje kriminalci i teroristi iskorištavaju. Pomoći će našoj policiji i pravosudnim službama da rade svoj posao učinkovitije i djelotvornije. Postupni prijelaz na automatiziranije prikupljanje podataka dodatno će poboljšati iskustvo putovanja”, rekao je europarlamentarac Kanko. Izražena namjera je jasna: “Jačamo vanjske granice EU-a – rekla je – i bolje se nosimo s teroristima i drugim kriminalcima. Pošteni putnici samo će imati koristi od automatizacije”, zaključio je Kanko.
Izazov s konzervativnog gledišta
Obrana europskih granica pitanje je od najvećeg prioriteta za cijelu Europsku uniju, posebice u vrijeme globalnih izazova i novih prijetnji. Borba protiv ilegalne imigracije dio je ovog šireg konteksta i jedan je od ključnih aspekata osiguravanja unutarnje sigurnosti. Doista, sporazumi koji su već sklopljeni između europskih institucija i sjevernoafričkih zemalja dokazali su svoju učinkovitost u zaustavljanju tisuća trgovaca ljudima koji iskorištavaju ranjivost granica za obavljanje svojih nezakonitih aktivnosti.
U današnjem geopolitičkom kontekstu, Europska unija suočava se s nizom izazova u pogledu upravljanja migracijama i sigurnosti granica. Kako bi odgovorila na te izazove, EU je donijela nekoliko strategija, uključujući eksternalizaciju svojih granica. Ovaj pristup, koji je započeo sporazumima između Bruxellesa i Ankare 2016. godine, potvrđen je 2024. godine sporazumom EU-a i Egipta.
Ovi su sporazumi samo jedan dio složenijeg i višestranog pristupa graničnoj sigurnosti. Važnost ovih sporazuma daleko nadilazi puko sprječavanje nezakonitih migracija: oni igraju važnu ulogu u sprječavanju mreža organiziranog kriminala i terorističkih skupina da se infiltriraju i djeluju na području EU-a. Europa, sa svojom poviješću i vrijednostima otvorenosti i slobode, ne može si dopustiti da bude talac takvih zlih sila. Sigurnost granica stoga nije samo fizička prepreka protiv ilegalnog ulaska pojedinaca, već i bedem protiv infiltracije ekstremističkih i opasnih ideologija.
U jačanju svojih granica, EU također mora uzeti u obzir poštivanje ljudskih prava i pravilan postupak te osigurati da poduzete mjere ne podrivaju temeljna načela na kojima se EU temelji. Ovo je složen izazov koji zahtijeva uravnoteženu politiku koja može integrirati sigurnost i poštivanje prava.
Obećanje obnove unutarnje sigurnosti jedna je od glavnih zastava koje europska desnica vijori kao odgovor na te složene izazove. Zagovaranjem strožih i koordiniranih politika, Europska desnica želi uvesti značajne inovacije u sigurnosnu politiku. To uključuje ne samo jačanje graničnih kontrola, već i povećanu suradnju između policija i sigurnosnih snaga različitih država članica, kao i implementaciju naprednih tehnologija za praćenje i nadzor.
Također je bitno da te mjere prati pojačana međunarodna suradnja. Europa mora blisko surađivati sa zemljama podrijetla i tranzita kako bi se pozabavila temeljnim uzrocima neregularne migracije i trgovine ljudima, kao što su siromaštvo, politička nestabilnost i sukobi. Samo pristup koji kombinira rigorozne kontrole s predanošću razvoju i stabilnosti može pružiti održiva, dugoročna rješenja za izazove s kojima se Europa suočava.