Subscribe
Energija vjetra već je dugo temeljni element strategije Europske unije za borbu protiv klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
U listopadu 2023. EU je najavio ambiciozan plan za energiju vjetra, koji obećava da će dovesti do značajnog rasta sektora vjetra u Europi. Ovaj plan s entuzijazmom su pozdravili ekolozi i sve veći broj promotora obnovljivih izvora energije te se smatra značajnim korakom prema održivoj budućnosti kroz potencijalni pozitivan učinak na prijelaz na čišći energetski sustav.
Klimatske promjene jedan su od najhitnijih izazova našeg vremena, a Europska unija postavila je cilj postati ugljično neutralna do 2050. godine, no za postizanje ovog ambicioznog cilja bitno je smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i povećati korištenje obnovljivih izvora energije izvori energije. Energija vjetra jedna je od glavnih opcija za smanjenje emisija ugljika i promicanje održivosti, a plan koji je EU predstavio u listopadu 2023. postavlja niz ključnih ciljeva za sektor vjetra. Neki od najvažnijih događaja uključuju značajno povećanje instaliranog kapaciteta vjetroelektrana u Europi do 2030. godine, uključujući izgradnju novih vjetroelektrana na kopnu i na moru.
Plan koji je predložila Europska komisija uključuje značajna ulaganja u istraživanje i razvoj kako bi se poboljšala učinkovitost vjetroturbina i razvile nove povezane tehnologije. Kako bi se nosilo s fluktuacijama u energiji vjetra, plan uključuje proširenje i poboljšanje europskih električnih mreža. Takav ubrzani razvoj energije vjetra trebao bi dovesti i do otvaranja tisuća radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije. Plan također uključuje mjere za učinkovito recikliranje vjetroturbina na kraju njihovog životnog vijeka, čime se dodatno smanjuju inače neizbježni utjecaji na okoliš.
Povećanjem kapaciteta vjetra EU će smanjiti emisije stakleničkih plinova i značajno pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena. Širenje sektora vjetroelektrana stvara gospodarske mogućnosti, od proizvodnje vjetroagregata do postavljanja i održavanja, značajno proširujući relevantni industrijski sektor. Energija vjetra pomaže diverzificirati izvore opskrbe energijom, smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima, stoga nova ulaganja u istraživanje i razvoj potiču tehnološke inovacije prema ovom sektoru, pridonoseći evoluciji obnovljive energije. Povećanje energije vjetra pridonosi osiguravanju veće energetske sigurnosti u EU-u, konačno smanjujući ovisnost o uvozu fosilnih goriva, koja su predodređena da trpe sve veća ograničenja kako godine prolaze i s rastom elektroenergetskog sektora, posebno u automobilskoj industriji područje.
Međutim, ako se ne upravlja ispravno, razvoj vjetra može imati negativne utjecaje na okoliš, kao što je gubitak staništa za divlje životinje i stoga je važno pažljivo razmotriti lokaciju i planiranje vjetroelektrana. Širenje sektora vjetroelektrana zahtijeva značajna ulaganja; stoga će se EU suočiti s financijskim izazovima kako bi izdržala gospodarski učinak takvog tehnološkog rasta. Planiranje i izgradnja vjetroelektrana zahtijevaju blisku suradnju između zemalja članica i mogu se pojaviti napetosti vezane uz podjelu troškova i koristi jer će električna mreža također morati biti adekvatno ažurirana za upravljanje energijom vjetra definiranom kao “povremena” što će rezultirati daljnjim ulaganjima u infrastruktura.
Plan Europske komisije ipak predstavlja značajan korak naprijed prema održivoj budućnosti i dostizanju toliko željene ekološke tranzicije. S ambicioznim ciljevima za širenje sektora vjetroelektrana, ulaganja u istraživanje i razvoj te obvezom smanjenja emisije ugljika, Europska unija pokazuje svoju predanost borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, važno je riješiti izazove povezane s ovom tranzicijom, kao što su utjecaji na okoliš i financijska pitanja. Uz pravilno planiranje i suradnju među zemljama članicama, plan bi mogao predstavljati uspješan model za usvajanje energije vjetra u velikim razmjerima diljem svijeta.
Alessandro Fiorentino