Subscribe
Claudia Sheinbaum Pardo postala je prva žena predsjednica Meksika. Bivši šef regionalne vlade Mexico Cityja, Sheinbaum — iz stranke MORENA — politički je nasljednik Andrésa Manuela Lópeza Obradora (AMLO), sadašnjeg predsjednika Meksika.
Sheinbaum je dobila gotovo 60% glasova protiv svog glavnog konkurenta, Xóchitla Gálveza koji je dobio oko 30% glasova.
Fizičar, Sheinbaum će također postati prvi židovski predsjednik Meksika, što je značajna prekretnica, s obzirom da zemlja ima jednu od najvećih katoličkih populacija na svijetu.
Izabrana predsjednica Meksika rekla je da će vladati “po istim principima kao AMLO”.
“Ovo je dobro za Meksikance”, dodala je.
Pobjeda Sheinbaum nije mala s obzirom da je dobila pet milijuna glasova više od AMLO-a na njegovim izborima 2018.
Prema izvješću Foro Madrid— inicijativa Fundación Disenso, think tanka španjolske stranke VOX (ECR) — López Obrador pokušao je ovjekovječiti svoju vlast izbornim reformama. Meksički narod je odbio taj pokušaj masovnim prosvjedima protiv ovih mjera.
Zakon mu nije ostavio nikakvu mogućnost nego imenovati nasljednika koji će nastaviti njegovu ostavštinu
Izvješće Foro Madrid pokazuje da je s AMLO-om “Meksiko postao primjer ljevice u Hispanoameričkoj Americi”.
Također se kaže da Claudia Sheinbaum “predstavlja kontinuitet političke agende AMLO-a.”
Nije jasno hoće li AMLO imati ulogu ili utjecaj u Sheinbaumovoj novoj vladi, koja se pokušala odvojiti od odlazeće administracije.
Očekuje se, dakle, nastavak vanjske politike Meksika, što znači kontinuiranu štetu demokratskim normama u regiji.
AMLO i njegova stranka MORENA dio su Puebla grupe (Grupo de Puebla), krajnje ljevičarske organizacije koja postavlja političke prioritete za zemlje u regiji Latinske Amerike. Ova organizacija, zajedno s Forumom Sao Paolo, daje legitimitet režimima s demokratskim režimima koji erodiraju i punim diktaturama, poput Venezuele Nicolása Madura, Nikaragve Daniela Ortege i komunističke Kube.
Sama Sheinbaum se hvalila da je razgovarala s Miguelom Díazom Canelom, aktualnim predsjednikom Kube, koji održava komunističku politiku Castrova i ima povijest brutalnog represije nad svojim narodom tijekom manifestacija protiv režima.
Meksiko — jedno od najvećih gospodarstava Latinske Amerike — iskoristio je svoju moć i utjecaj tijekom predsjedanja AMLO-om kako bi pogurao veću integraciju Latinske Amerike, ali nauštrb odnosa kontinenta sa Sjedinjenim Državama.
Korištenjem međunarodnih organizacija poput CELAC-a, čiji su čelnici država sudjelovali na summitu u Bruxellesu prošle godine sa svojim europskim kolegama, Meksiko se zalagao za regionalnu agendu koja isključuje takozvane “imperijalističke” zemlje.
Štoviše, politika MORENA-e nije poslužila za poboljšanje teške sigurnosne situacije u zemlji.
Međunarodna krizna skupina ukazuje da je broj kriminalnih skupina u Meksiku koje su povezane s narkokartelima i ilegalnim oružanim skupinama znatno porastao tijekom posljednjeg desetljeća.
AMLO je vladao Meksikom šest od tih deset godina.
Između 2022. i 2023. godine došlo je do skoka u broju ubojstava protiv novinara.
Kako izvještava Foro Madrid, “Meksiko je najopasnija zemlja za novinare.” Slobodni tisak postao je meta zločinačkih organizacija.
Dok novinari žive u strašnoj situaciji, nacionalna vlada neprestano kritizira medije koji se ne slažu.
Iako su nedavne pobjede slobodoljubivih kandidata u Paragvaju, Argentini i Ekvadoru počele potiskivati takozvani “ružičasti val” novih socijalističkih pokreta, meksička obnova sadašnje vlade predstavlja korak nazad u borbi za demokraciju , sloboda i vladavina zakona u Americi.
Latinska Amerika trenutno je usred izbornog “superciklusa” sa šest zemalja koje ove godine izlaze na izbore. Općim izborima u Meksiku prethodila su izborna nadmetanja u El Salvadoru, Panami i Dominikanskoj Republici. Venezuela i Urugvaj će uslijediti, iako ne postoje demokratske zaštite ili jamstva da se rezultati u Venezueli smatraju valjanima.