Subscribe
Vruća tema migracija ne prestaje biti u središtu europskog političkog programa ni tijekom ljeta. I doista, doživljava nove korake.
Migracijska reforma EU-a sada je jedan od prioriteta Europske unije. Taj je prioritet sve važniji, posebno zbog rasta migracijskih tokova koji su tijekom godina sve više pogađali europske obale. Migracijska kriza započela je 2015., kada je, prema podacima koje je prikupio Frontex, agencija EU-a za upravljanje vanjskim granicama, zabilježeno 1,83 milijuna nezakonitih prelazaka. Ta situacija nije izblijedjela u posljednjih nekoliko godina, već je postala sve važnija i postala je jedan od stupova koje treba prioritetno rješavati.
Tijekom protekle godine, 2023., pitanje migranata pojavilo se nekoliko puta i na nove načine u EU-u s obzirom na pogoršanje situacije, posebno u svjetlu događaja posljednjih mjeseci. Stoga su tijekom sastanaka Vijeća EU-a države članice dobile novu pozornost država članica. Sada je važnije nego ikad da postoji sveobuhvatan pristup migracijama kako bi se to pitanje moglo riješiti na najprikladniji mogući način, konačno postižući zajedničko i univerzalno rješenje.
Na izvanrednoj sjednici Vijeća održanoj posljednjih 9. i 10. U veljači 2023. donesen je niz mjera na temu migranata. Konkretno, potreba za jačanjem vanjskog djelovanja, učinkovitom kontrolom vanjskih granica i oštrijim djelovanjem na unutarnju dimenziju stavljena je na papir.
Osim toga, ponovno je istaknuto i koliko je važno ojačati suradnju sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama, što se čini ključnim za izravno djelovanje u pogledu temeljnih uzroka migracijskih tokova.
Naposljetku, europski čelnici i čelnice tom su prilikom pozvali Vijeće i Europski parlament da nastave s radom u pogledu Pakta o migracijama i azilu, Zakonika o schengenskim granicama i Direktive o vraćanju.
Nakon sastanka u veljači 2023. godine Europsko vijeće poduzelo je daljnji korak naprijed posljednji 8. Lipanj 2023. Tog je datuma, naime, dogovorena modernizacija europskog zakonodavstva o azilu i migracijama. Vijeće europskih ministara unutarnjih poslova odobrilo je, naime, nova pravila o migrantskom pitanju. Konkretno, prema novom paktu, propisano je da će sve države morati sudjelovati u preraspodjeli migranata, da će se razmatranje zahtjeva za azil morati odvijati u okviru “graničnog postupka”, što je ubrzani i skraćeni postupak koji se mora zaključiti u roku od 12 tjedana od podnošenja zahtjeva; Taj će se postupak primjenjivati na sve one koji nezakonito prijeđu granicu ili kada tražitelj azila dolazi iz “treće zemlje koja se smatra sigurnom”.
Osim toga, zemlja odgovorna za zahtjev za azil i dalje je zemlja prvog ulaska u Europu, a razdoblje tijekom kojeg država ima odgovornost za migrante koji pristižu na njezino državno područje produljuje se s dvanaest na dvadeset i četiri mjeseca. Naposljetku, u području prisilnog udaljenja ili vraćanja države će imati autonomiju definirati zemlju polaska ili tranzita kao “sigurnu” te će stoga moći provesti prisilna udaljenja ili vraćanja čak i u tranzitnu zemlju za migrante (a ne samo u zemlju podrijetla).
Još jedan ključan korak u tom dugom procesu reforme migracijske politike bio je 29. i 30. Lipanj 2023. Tih je dana održano Vijeće EU-a, koje je, osim rasprave o pitanjima kao što su rat u Ukrajini, europsko gospodarstvo i kineski dosje, još jednom posebnu pozornost posvetilo upravo izazovu migracijskih tokova.
Europsko vijeće posebno je u svojim zaključcima ponovilo stratešku raspravu o odnosima EU-a koje je vodio sa svojim partnerima na jugu. U tom je kontekstu pozdravio rad na uzajamno korisnom sveobuhvatnom partnerskom paketu s Tunisom, koji se temelji na stupovima gospodarskog razvoja, ulaganja i trgovine, prijelaza na zelenu energiju, migracija i međuljudskih kontakata, te podupire nastavak političkog dijaloga u kontekstu Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Tunisa. Naposljetku, naglasio je važnost jačanja i razvoja strateških partnerstava između EU-a i partnera u regiji.
Naime, posljednjih mjeseci Europska unija uspjela je stvoriti strateško partnerstvo s Tunisom, sada jednom od zemalja iz kojih dolazi veliki broj migranata i koja je ključna za stabilnost cijelog afričkog kontinenta. I, posljedično, i za cijelo Sredozemlje, a time i za Europu.
Međutim, sporazum EU o imigraciji nažalost još uvijek nije dovršen prije kraja ovog ljeta. Zapravo, od danas zemlje EU-a tek trebaju dovršiti tekst cijelog sporazuma prije nego što Europski parlament može dati zeleno svjetlo.
EU se krajem srpnja 2023. sastao kako bi dovršio rad na cjelokupnom paketu s ciljem preoblikovanja pristupa kojim prima i premješta migrante na državno područje svih svojih država članica. Međutim, nažalost, došlo je do kašnjenja u takozvanoj “kriznoj uredbi”, u kojoj su iznesene mjere za povećanje pritiska na zemlje koje graniče s EU-om i koje se suočavaju sa skokovima tražitelja azila.
Po tom pitanju dolazi do sukoba između nekih zemalja, posebno onih u južnoj Europi, koje žele biti oslobođene dijela tereta ako broj dolazaka znatno poraste, i drugih zemalja, posebno onih na sjeveru koje se nisu potpuno suglasne s ukidanjem nekih pravila.
Dakle, veliki izazov ostaje zadovoljiti neke zemlje koje postavljaju neke teške zahtjeve u vezi s migracijskim pitanjem.
Bit stvari, dakle, odnosi se na povijesno između južnih najizloženijih država i sjevernih zemalja poput Njemačke i Nizozemske, gdje se tražitelji azila često kreću bez dozvole nakon dolaska.
Države EU sukobile su se oko prijedloga o suspenziji prava zemalja na povratak migranata u zemlju dolaska ako prva zemlja dosegne “krizne” uvjete.
Čak su i nordijske države bile nezadovoljne izuzećem “krize” koje je omogućilo najizloženijim zemljama da obustave stroge granične kontrole migranata.
Preostale nade za postizanje sporazuma konačno su propale kada je Njemačka navijestila kako neće poduprijeti tekst. Berlin se usprotivio obustavi povratka migranata u najizloženijim državama i zatražio da se maloljetnici i njihove obitelji izuzmu iz graničnih kontrola, izjavio je treći diplomat EU-a upoznat s postupkom.
Osim toga, istočne zemlje također su pomogle u postizanju sporazuma i očekuje se kako će održati liniju kada se razgovori nastave u rujnu.
Pristaše migracijske nepopustljive linije takozvane Višegrádske četvorke – Slovačke, Poljske, Mađarske i Češke – udružili su snage protiv regulacije krize.
Sve je to dovelo do zastoja i odluke o povratku na to pitanje nakon ljetne pauze za odmor. Čak, jedno od nagađanja jest kako bi razgovori mogli doći na sastanak ministara unutarnjih poslova koncem rujna.
Nadali su se da će se postići dogovor o uredbi o kriznim situacijama prije kraja ljeta, a zatim pregovarati o konačnom dogovoru s Europskim parlamentom. Međutim, Europski parlament navijestio je kako neće odobriti više predmeta o kojima se pregovara dok zemlje EU ne postignu dogovor o cijelom paketu.Potražnja navedenih država jasna je i treba doći do jačeg jezika i mjera za potporu zemljama koje se suočavaju s projektiranim priljevom migranata kojima je suđeno destabilizacija EU-a, slično onome što je Bjelorusija učinila Poljskoj 2021. Za sada, sve je u pripravnosti. Svaka odluka odgođena je za rujan. Tko zna hoće li ovaj put test proći svi i možemo li konačno konkretno krenuti naprijed kako bismo na ujedinjen i zajednički način riješili migracijsku krizu.