Subscribe
Glavna uprava za unutarnju politiku Europskog parlamenta objavila je 26. studenoga 2024. studiju o utjecajima koje će zakonodavstvo Europske unije o klimi imati na promet. Klimatska politika EU-a utjelovljena je u takozvanom zakonodavnom paketu ‘Prikladan za 55’, koji je u teoriji osmišljen za smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG) u Uniji za 55% 2030. godine, otuda i njegov neobičan naziv. Međutim, ‘Fit for 55’ predstavlja izazov za cestovni, zračni i pomorski promet. Što se tiče cestovnog prometa, jedan od pravnih akata ‘Prikladan za 55’, Uredba 2023/851, postupno ukida motore s unutarnjim izgaranjem za cestovna vozila 2035. Institucije Unije branile su ovu mjeru na temelju emisija stakleničkih plinova iz putničkog prijevoza što predstavlja oko 20% ukupnih emisija EU. Međutim, već znamo da automobili s niskom emisijom CO2 (električni) nisu pristupačni europskim skupinama s nižim primanjima, koje bi trebale platiti povećanje cijene od 10-50% u usporedbi s klasičnim vozilom s unutarnjim izgaranjem. Ako se ta populacija umjesto toga pošalje na tržište rabljene robe, pojavljuje se problem ograničenog vijeka trajanja baterije. Kinesko stanovništvo ima bolji pristup električnim vozilima jer se ne moraju suočavati s problemima nedostatka poluvodiča, uskih grla u opskrbnom lancu zbog ponude rijetkih materijala i nedostatka javne potpore za koju se u Europi smatra da mijenja konkurenciju. Kao rezultat toga, maloprodajna cijena električnih vozila u Kini smanjena je za 2% u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom. Prijelaz na elektrifikaciju automobila, kombija i kamiona utjecat će na potražnju za električnom energijom iz električnih mreža, a time i na njezinu cijenu. Nažalost, studija ne daje analizu podataka o takvom poskupljenju i, kada se radi o prijevozu tereta, produktivnosti. Regulacija željezničkog prometa evoluirala je od progresivne liberalizacije do promicanja veće količine prometa na željezničkoj mreži, kao alternative oblicima mobilnosti koji više zagađuju okoliš. Direktiva o oporezivanju energije uklanja potpuno izuzeće od oporezivanja energije za putovanja unutar EU-a za zračni promet (kerozin) kao i pomorski promet (teško ulje). Što se tiče zračnog prometa, zrakoplovstvo čini oko 2-3% globalnih emisija CO2 i predviđa se njihov daljnji porast zbog porasta potražnje. Studija predviđa više cijene karata za putnike i manju frekvenciju letova za pojedine linije. Ovo se odnosi i na komercijalne letove kao i na zračni teretni promet; u potonjem slučaju, povećanje vozarina proizvodi konačne posljedice na konkurentnost. Konačno, iu pomorskom prometu bit će povećane cijene putničkih karata. Pomorski će teret na sličan način trpjeti veće operativne troškove i vozarine. Razlika u cijeni između konvencionalnih brodskih goriva i alternativnih goriva može biti prilično značajna, trenutno 40% viša u potonjem slučaju. Brodarske tvrtke će se poticati da smanje brzine kako bi smanjili potrošnju goriva i emisije, produžujući tako vrijeme putovanja i smanjujući produktivnost. Studija ukazuje na posredne učinke na zapošljavanje i daljnje veze za luke EU-a koje gube promet jer brodari izbjegavaju ili minimiziraju luke u Europskom gospodarskom prostoru kako bi izbjegli utjecaj prava Unije.
Na primjer, brod koji putuje iz Kine za Europu mogao bi izabrati luku Tanger u Maroku, a ne Algeciras u Španjolskoj, koji je udaljen samo 30 kilometara. Sheme subvencioniranja kojima se kontrolira rast cijena nisu ekonomski održive i znače neželjenu intervenciju na tržištu. Europska unija već je dodijelila proračun od 25,8 eura za promet kroz svoj „Instrument za povezivanje Europe“ za razdoblje 2021.-2027. Branitelji ‘Fit for 55’ o prometu tvrde da je taj sektor zadnji u EU-u s obzirom na stopu usvajanja obnovljive energije, samo 8,9%. Cilj zakonodavnog paketa bio bi povećati tu stopu na 27-29% do 2050. godine. Izvor slike: Splash 247