Subscribe
Odjel za politiku proračuna u Europskom parlamentu objavio je studiju u kojoj se navodi da su odredbe o transparentnosti Europske unije (EU) u pogledu nevladinih organizacija (NVO) vrlo ograničene.
Prema navedenom saborskom odjelu za unutarnju politiku, ne postoji zahtjev da Europska komisija ili korisnici grantova maksimalno povećaju javnu transparentnost. To su naravno otvorena vrata potencijalnoj korupciji i ideologizaciji novcem poreznih obveznika.
Što je još gore, u skladu s činjenicom da su odredbe o transparentnosti na razini EU-a vrlo ograničene, usklađenost s takvim ograničenim zahtjevima od strane Europske komisije i korisnika bespovratnih sredstava ne osigurava javnu transparentnost.
Drugim riječima, ne znamo i ne možemo točno saznati tko dobiva EU sredstva koja mi uplaćujemo, zašto ih dobiva, tko ih prema vlastima Unije ne zaslužuje itd. To je jasno protivno načelu “otvorenosti” proglašenom ECR Praškom deklaracijom od 17. prosinca 2013.
Kako bi se riješila ova zabrinjavajuća situacija, Europska komisija je predložila reviziju Sustava financijske transparentnosti (FTS) financiranja NVO-a. Međutim, u studiji se ističe da predložena revizija ne uključuje značajne promjene u pogledu javne transparentnosti.
Kako bi Lampedusa rekao u svom poznatom romanu “Leopard”, stvari se mijenjaju samo da bi ostale takve kakve jesu.
Znamo da je 2022. EU NVO-ima dodijelio više od 8 milijardi eura pod izravnim upravljanjem. To je više nego dvostruko više od iznosa dodijeljenog 2021. i približno 4,6 % godišnjeg proračuna EU-a. Izravno upravljanje događa se kada Europska komisija ili izvršna tijela EU dodjeljuju bespovratna sredstva izravno nevladinim organizacijama.
Povrh izravnog upravljanja, EU dodjeljuje bespovratna sredstva NVO-ima putem posredničkih tijela; to se zove neizravno upravljanje. Trenutačni FTS ne pruža pojedinosti o novčanom iznosu koji su nevladinim organizacijama dodijelila posrednička tijela pod neizravnim upravljanjem. Procjena iznosa neizravnog financiranja naspram izravnog financiranja je u omjeru jedan prema šest. Informacije su fragmentirane i nekonzistentne, što je još jedan znak nejasnoće u slučaju neizravnog financiranja, što treba hitno ispraviti.
Naknadna studija koju je objavila Glavna uprava za unutarnju politiku Europskog parlamenta, za područja kulture, medija, obrazovanja, mladih i sporta, također potvrđuje da treba poboljšati transparentnost u portfelju projekata financiranih u tim područjima. U sadašnjem formatu može se provesti vrlo ograničena analiza provedbe programa za razdoblje 2021.-2027.
To opet znači da Europska unija ne može jamčiti kako su javna sredstva dodjeljivana u protekle tri godine, a nije sposobna osigurati isti minimalni zahtjev ni za sljedeće tri godine.
Kao reakciju na ovu situaciju, Europski parlament pregovara o političkom izvješću o transparentnosti i odgovornosti nevladinih organizacija koje se financiraju iz proračuna EU. U okviru Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, francuska zastupnica u Europskom parlamentu Patricia Chagnon (Rassemblement National, Identity and Democracy) predložila je sedam amandmana na nacrt mišljenja odbora , i to amandmane broj 26, 37, 55, 74, 87, 101 i 122, sve to kako bi se povećala transparentnost i odgovornost sredstava.
Razočaravajuće, Europski konzervativac je nedavno izvijestio da su pravila transparentnosti razvodnjena nakon uspješnog ljevičarskog lobiranja da se ne otkrivaju informacije o financiranju nevladinih organizacija. To utječe na nacionalnu sigurnost jer dio tog skrivenog financiranja ide korisnicima iz trećih zemalja.
S druge strane, postoji jasna kontradikcija između političke poruke koju formalno brane mnoge nevladine organizacije – transparentnost i demokracija – i njihove sumnjive nespremnosti da pokažu tu istu transparentnost i demokratičnost u pogledu vlastitih računa i financiranja. Potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová predložila je da se financiranje uključi u “nejavni dio registra”. No, ovo zvuči kao prilično nesmiješna igra: ako registar nije javan, kako se može govoriti o transparentnosti u isto vrijeme?
Izvor slike: Mađarska danas