Optužbe bugarske granične policije za uzvraćanje i prekomjernu upotrebu sile

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu – Frontex – i pitanja o njezinoj sposobnosti da jamči poštivanje ljudskih prava u operacijama u kojima sudjeluje ponovno su dospjeli u središte pozornosti nakon što je zajednička istraga novinara iz nekoliko zemalja otkrila navodno uvredljivo ponašanje Bugara graničari.

Unatoč promjenama na vrhu agencije početkom prošle godine nakon još jednog skandala i obećanja novog vodstva da će vratiti vjerodostojnost, novinarsko istraživanje pokazalo je da se praksa odbacivanja nastavlja, uz prešutno suučesništvo agencije i dužnosnika Europske komisije. Kako bi postigla svoj cilj pridruživanja schengenskom području slobodnog kretanja, Bugarska se “dobrovoljno” obvezala biti dijelom pilot projekta za jačanje vanjskih granica EU-a.

“Rezultati su izvrsni”, objavila je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson. No nalazi istrage su drugačiji: rekordan broj ilegalnih prelazaka granice od strane bugarsko-turskih graničara pokazao se kao ilegalni povratci, popraćeni neviđenim nasiljem bugarske policije nad migrantima. No, Sofija službeno nema podataka o takvim slučajevima. Premlaćivanja, verbalni napadi, oduzimanje osobnih stvari, maltretiranje policijskim psima i prijetnje oružjem ili čak pucnjavama – sve je to navodno dio arsenala bugarskih graničara koji su odlučni očistiti statistiku ilegalnih migranata.

Zaposlenici Frontexa držali su se podalje od ‘vrućih’ područja na bugarskoj granici

Prema istrazi Balkanske istraživačke medijske mreže (BIRN) i Deutche Wellea, a citira RADOR, sve su to optužbe koje je bugarskim kolegama iznio zaposlenik internog Ureda za temeljna prava agencije Frontex (FRO) u izvješću podnesenom, anonimno, nakon istrage provedene u njegovo ime 2022.

Prema izvješću, bez obzira gdje se nalazili – u Aziji, Sjevernoj Africi ili na Bliskom istoku – migrante i izbjeglice graničari navodno nazivaju “talibanima”, uzimaju im sve, a u nekim slučajevima napadaju ih psima, pa čak i pucaju na njih. spriječiti njihov ilegalni dolazak na teritorij EU-a. Iako se kaže da su te prakse široko rasprostranjene, nema dokaza jer se migrantima ne uzimaju otisci prstiju i njihovi podaci nisu dokumentirani. Štoviše, zaposlenici Frontexa navodno se drže podalje od “vrućih točaka” na bugarskoj granici kako bi se izbjeglo službeno prijavljivanje takvih slučajeva, kaže autor anonimne prijave s kojom su se konzultirali novinari koji su sudjelovali u istrazi.

Dokumenti do kojih su došli otkrivaju ne samo da Ministarstvo unutarnjih poslova u Sofiji nije pronašlo nikakve dokaze o “neetičkom ponašanju” graničnih podređenih. Naprotiv, interna Frontexova izvješća i komunikacije navodno pokazuju da su dužnosnici Bruxellesa, unatoč tome što su znali za problem, “zažmirili na oko”. A zataškavanje problema išlo je čak do “gubljenja” djeteta u svom tom “gustom” komunikacijskom sustavu. Riječ je o slučaju iz prosinca 2022. koji je do danas ostao neriješen.

Frontexov Ured za temeljna prava službeno je izvijestio sjedište Frontexa u Varšavi o nestanku bez traga dječaka kojeg su u šumi na turskoj granici zadržala dvojica Frontexovih službenika i predala bugarskoj graničnoj policiji. Najvjerojatnije su ga možda “nezakonito premjestili i udaljili s bugarskog teritorija bugarski zaposlenici”, stoji u izvješću FRO-a. Iste je godine još jedan maloljetnik – ovoga puta istražitelji su mu uspjeli ući u trag – završio u izbjegličkom centru u Sofiji, gdje je želio podnijeti zahtjev za azil. Petnaestogodišnjak iz Sirije, koji je želio ostati anoniman, ispričao je novinarima kako su ga, umjesto da ga informiraju o njegovim pravima, odveli u zgradu koja je nalikovala “zatvoru” . Kasnije te noći, zajedno s ostalima, strpan je u kamion i odvezen do turske granice.

“Natjerali su nas da hodamo do ograde koja je imala kamere,” Nakon što smo prošli kroz ogradu, bila je neka vrsta kanala… i morali smo puzati kroz njega. Dok smo mi puzali, oni su udarali po ljudima. Imao sam kod sebe 20 leva (valuta koja se koristi u Bugarskoj) i rekao sam im: uzmite sve što imam, samo me nemojte tući. Uzeli su mi sve i udarali me u leđa i glavu”, tvrdi 15-godišnjak.

“Takozvana nasilna odbijanja koja uključuju visoke razine nasilja ili drugog neljudskog i ponižavajućeg postupanja uobičajena su praksa bugarske granične policije”, zaključuje se u službenom izvješću FRO-a za 2022.-2023.

Bugarska ima “nalog” što mora učiniti da bi bila primljena u Schengen i ispunjava ga “svom snagom i uz teška kršenja ljudskih prava”, kaže direktor Centra za pravnu pomoć “Glas u Bugarskoj” Diana Radoslavova. Frontexova prisutnost u Bugarskoj intenzivirana je od početka 2022. u sklopu zajedničke operacije Terra. Ministarstvo unutarnjih poslova u Sofiji izvijestilo je da je ukupno 330.000 “ilegalnih pokušaja ulaska” spriječeno na nacionalnom teritoriju 2022. i 2023. godine. Međutim, direktorica programa za izbjeglice i migrante Bugarskog helsinškog odbora Ileana Savova kaže da bi stvari bile drugačije: prema dostupnim podacima za 2022. bilo je više od 5200 prisilnih povrataka u koje je bilo uključeno 87 647 ljudi.

“Tvrdimo, na temelju naših izvora i redovitih analiza, da su te osobe bile zatočene na teritoriju zemlje. Dakle, ne govorimo o prisilnom ulasku, nego o povratku, neformalnom povratku”, pojasnila je. “Svi znamo koji je izraz za to: push back.”

Bugarsko ministarstvo unutarnjih poslova odbacilo je optužbe i ustvrdilo da je tijekom vremena bilo samo izoliranih slučajeva vraćanja ilegalnih migranata. S druge strane, sankcionirano je i nekoliko slučajeva kršenja etičkih pravila, ukupno pet, otkrivenih u prvih deset mjeseci 2023. godine. Tiskovna služba Ministarstva unutarnjih poslova u Sofiji priopćila je da granična policija i njezino novo vodstvo “ne toleriraju slučajeve zlostavljanja i nasilja protiv ilegalnih prelazaka granice, a svaki signal koji sadrži dovoljno informacija za provjeru analizira se i pravovremeno istražuje način” .

Vodstvo Frontexa smijenjeno nakon optužbi za kršenje ljudskih prava

Vodstvo Frontexa smijenjeno je u ožujku 2023., nakon što je Europski ured za borbu protiv prijevara otkrio da je agencija prekršila pravila o ljudskim pravima upuštajući se u nasilna odbijanja u Grčkoj i na Malti. Saslušan u Europskom parlamentu nakon skandala s nasilnim odbijanjima na Mediteranu, bivši direktor Fabrice Leggeri tvrdio je u svoju obranu da je uredba EU-a o nadzoru granica iz 2014. bila nejasna i da agencija nije mogla učiniti ništa kada je vlada države članice tvrdila da nema ljudskih prava. kršenja.

“Žao mi je, ali u sustavu Europske unije, ako nacionalna vlada, ako ministar pošalje pismo ravnatelju agencije EU i kaže da je sve bilo u skladu sa zakonom, ja ne mogu reći da nisam. Ne vjerujem vam”, rekao je Leggeri 2020. godine, kako ga citira EUObserver.

Čini se da novi direktor Frontexa, general Hans Lejtens, također nije razgovarao o tome sa svojim bugarskim kolegama u roku od godinu dana od svog imenovanja. Barem je to zaključak istrage BIRN-a, koji se temelji na onome što je izvijestila Frontexova tiskovna služba: stvar je proslijeđena direktoru i o njoj se raspravlja na sastancima uprave Frontexa s predstavnicima država članica “kad je potrebno”. Bugarska, zajedno s Rumunjskom, dobrovoljno sudjeluje u pilot projektu EU-a za poboljšanje upravljanja migracijama, koji predviđa aktivnosti konsolidacije granica i ubrzane postupke azila za osobe kojima je azil odbijen.

“Sve aktivnosti u okviru ovog pilot projekta”, naglašava Europska komisija (EK) u aneksu sporazuma iz lipnja 2023., “moraju se provoditi uz puno poštivanje prava EU-a i temeljnih prava, posebice načela zabrane protjerivanja.”

Šef Frontexovog Ureda za poštivanje ljudskih prava FRO, Jonas Grimheden, nastavlja upozoravati na optužbe o odbijanju i prekomjernoj uporabi sile od strane bugarske granične policije. Novinarima BIRN-a rekao je da svoje probleme često iznosi u Upravnom odboru Frontexa, u kojem je i Europska komisija. I to u trenutku kada je Frontex primio brojna izvješća o “ozbiljnim incidentima” prijavljenima na bugarskim granicama u prvoj polovici prošle godine. Međutim, Europska komisija čestita Bugarskoj i pozdravlja napore vlasti u Sofiji (i Bukureštu) da spriječe ilegalne migrante da uđu u EU u znak podrške “apsolutno neophodnoj odluci” da se dvije zemlje prime u Schengen.