Subscribe
Znaju li mladi što Europa nudi? Što je još važnije, znaju li oni vlastiti potencijal u europskim poslovima?
Odgovor na ova pitanja mnogima će možda ponuditi sljedeće proljeće.
Naime, od 12. do 19. travnja 2024. održat će se Europski tjedan mladih, još jedan način da se mladi uključe u proces donošenja odluka na europskoj razini.
Jedan od fokusa Komisije zapravo je upravo masovno uključivanje mladih ljudi, pa i djece, u aktivni i politički život država članica, počevši od lokalne stvarnosti pa sve do viših razina.
U organizaciji, dakle, Europske komisije, inicijativa se odvija svake dvije godine i ima za cilj doprijeti do što većeg broja mladih ljudi potrebnog za sučeljavanje, kako rekosmo, dinamično i demokratsko. Ova godina također preuzima nasljeđe Europske godine mladih, koja se održala 2022., gdje je provedeno više od 13 000 aktivnosti u 67 zemalja.
Tribine, festivali, izložbe, različiti su aspekti ovog događaja koji ima za cilj analizirati i dati glas raznolikom svijetu mladih, tražeći pravi komunikacijski ključ za odnos prema novim generacijama.
Cilj je, bez sumnje, željeti uključiti mlade u proaktivan proces donošenja odluka koji je i krepostan i “zarazan” u isto vrijeme, tako da možemo računati na svjež i nefiltriran glas mladih ljudi, koji se u mnogim slučajevima suočavaju s društvenom i radnom stvarnošću koja zahtijeva njihovu neovisnost.
Želeći parafrazirati nogometni žargon tako drag našem kontinentu, svojevrsni “dvanaesti čovjek na terenu”, odnosno onaj dodatni čimbenik potreban da bi se dao pravi i učinkovit poticaj za “pobijediti utakmicu” čak i kada situacija može biti zabrinjavajuća .
Ali svrha je i slušati, uhvatiti i otkriti navike, drugačije načine razmišljanja, strasti i nove jezike generacije Z.
I nije slučajno da će se ove godine taj događaj održati otprilike dva mjeseca prije europskih izbora zakazanih za 6.-9. lipnja 2024., u svim državama članicama.
Način, ukratko, podsjetiti djecu koliko je važno biti domišljati građani, pažljivi čak i prema onim pitanjima koja bi naizgled bila daleko od svakodnevnog života.
Dapače, jedan od problema s kojima se Europska zajednica najčešće susreće nedvojbeno je “udaljenost” koju sami građani, mladi i stari, percipiraju od europskih poslova. Pojam, potonji, koji je previše dalek, na trenutke apstraktan, i koji, prema mnogima, izgleda malo utječe na svakodnevno iskustvo na koje su navikli. I upravo to pogrešno razmišljanje treba prekinuti pokretanjem, što je brže i učinkovitije moguće, preokreta kursa.
Centri Europe Direct, u ovom konkretnom slučaju (više od 400 diljem Europe) imaju upravo zadatak, putem front-office usluga, online te aktivnostima i seminarima, približiti građane Europi djelujući kao glasnogovornici Unije, pružajući detaljne informacije te odgovaranje na pitanja onih kojima je potrebna potpora za Europu u području rada ili jednostavno zbog putovanja ili života u inozemstvu.
Vrlo često se upravo mladi ljudi, poznati digitalni urođenici, pokažu slabo informiranima o tome što se događa izvan njihovih državnih granica. Mladi, većinom školske dobi, iskorištavajući pogodnosti koje Unija nudi (projekti, vodstva, fondovi), ostaju marginalno uključeni u informacijski i organizacijski proces, pasivni su korisnici prilika namijenjenih upravo njima. Isto se može reći i za one koji su odlučili ući u radni svijet, puni velikih očekivanja za budućnost, ali malo usmjereni na put kojim treba ići i iznad svega malo svjesni planova koji se postavljaju na kontinentu za one koji imaju želju za istraživanjem i učenjem o novim kulturama i novim mogućnostima.
Međutim, na sreću, instrumenti koje su uspostavili Parlament i Europsko vijeće postupno se umeću u gustu mrežu mlađih generacija, počinjući plesti niti za više participativni diskurs. Ako je dio mladih, velika većina, još uvijek neinformiran, ima zapravo onih koji u multikulturalni krajolik ulaze s jasnim idejama i čvrstim ciljevima, u potpunosti predstavljajući onaj dio aktivnih građana toliko tražen na međunarodnoj sceni. No, kada bismo mladima od 20 do 30 godina postavili dva jednostavna pitanja o mogućnostima koje danas nudi Europska unija, zadržavši se i na očekivanjima koja imaju od same Zajednice, što bi odgovorili?
Vjerojatno zato što se u Europi ima mnogo toga čemu se treba veseliti. Prije svega, vidjeti veću predanost okolišu (poštujući ono što je zapisano u agendi 2030. koja predlaže zeleniju Europu) i općoj dobrobiti, posebno u kritičnim vremenima kao što je pandemija koju smo nedavno doživjeli. Promicanje mira i solidarnosti, zamišljanje Europe kao mjesta gdje ljudi mogu živjeti u sigurnosti, koje nudi mogućnosti za profesionalno usavršavanje i doprinos široj zajednici koja sve više uključuje kulturnu i rodnu raznolikost.
I opet, od Europe se očekuje da nastavi promicati suradnju među zemljama članicama, baviti se zajedničkim izazovima i pružati prilike za gospodarski rast i održivi razvoj.”
A ako bismo, s druge strane, još uvijek s mladima, kojima Komisija želi dati važnu specifičnu težinu unutar svojih poslova, analizirali kakve prilike Europa danas može dati mladim ljudima, gotovo bi nam sigurno rekli da Europa ima raznoliko i dinamično tržište rada. Postoje programi stažiranja, stipendije i inicijative koje olakšavaju ulazak u profesionalni svijet. Slobodno kretanje unutar Europske unije također olakšava radnu mobilnost, omogućujući mladim ljudima da istražuju mogućnosti u različitim zemljama bez previše birokracije. Ili da s programima mobilnosti kao što je Erasmus+, EU omogućuje mladima da studiraju, rade ili volontiraju u različitim europskim zemljama. Ova iskustva ne samo da obogaćuju nečiju kulturnu pozadinu, već također pružaju prilike za učenje i osobni rast. Osim toga, EU je predan borbi protiv nezaposlenosti mladih kroz programe koji imaju za cilj pružiti vještine, obuku i prilike za zapošljavanje. Na kraju, ali ne manje važno, vijest posljednjih dana govori o namjeri Sabora da želi ukinuti besplatna pripravnička staža, kako bi u njima mogli sudjelovati svi koji žele zgrabiti priliku za posao. Ali je li to stvarno tako?
Upravo iz tog razloga događaj poput Europskog tjedna mladih u tom pogledu dobiva temeljnu vrijednost. Prvo, jer sami mladi ljudi mogu predlagati, sugerirati, ulagati u vlastite ideje i postići da se njihov glas čuje visoko ciljajući. U isto vrijeme, institucije mogu slušati, povući onu zajedničku nit između politike i građana, približavajući ih životu zajednice i premošćujući taj jaz između javnih poslova i birača.
Odvijajući se, kako predviđamo, dva mjeseca prije izbora, jedan od ciljeva nedvojbeno je više uključiti mlade ljude u donošenje odluka i demokratske izbore, pozivajući sve više građana da glasaju, temeljni alat sudjelovanja. Osim toga, sudjelovanje u ovakvim događanjima omogućuje upoznavanje i inspiriranje uspješnim pričama vršnjaka ili jednostavno prepoznavanje sebe u tuđim pričama; upoznati sve mogućnosti koje nudi EU, a ne ograničiti se samo na upoznavanje s Erasmus+ (među programima od kojih mladi imaju najviše koristi, Italija nije slučajno na drugom mjestu među zemljama sudionicama programa); raspravljati o temama koje su nekome posebno bliske ili koje utječu na zajednicu u kojoj živite; razumjeti važnost vlastitog glasa; uključiti se u konkretan dijalog s kreatorima politike.
Da biste sudjelovali ili predložili vlastitu ideju za Europski tjedan mladih, jednostavno idite na Europski portal mladih, službenu web stranicu Europske unije , kliknite na namjenski gumb i prijavite se ili registrirajte sa svojim računom.