Pakt o migraciji, gotovo zadovoljavajući ishod

U Strasbourgu je Europski parlament definitivno odobrio deset mjera koje čine novi Pakt o migraciji i azilu. Ovaj ishod, koji je visio na koncu do posljednjeg trenutka, došao je nakon tri godine napora da se postigne izazovan dogovor među državama članicama. Tijekom savjetovanja o takozvanoj graničnoj proceduri u sabornici je bilo prosvjeda, a dio prosvjednika pozivao je zastupnike da glasaju protiv uredbe.

Novi pakt: Što se mijenja

Devet zakonodavnih dokumenata, svaki podržan s deset glasova, dobilo je odobrenje relativne većine u parlamentu u Strasbourgu. Ove odredbe osmišljene su kako bi se olakšao prihvat tražitelja azila i ubrzao proces repatrijacije za one koji nemaju pravo ostati u Europi. Među temeljnim načelima sporazuma je mogućnost da zemlje članice EU-a prihvate migrante, kao i implementacija novog sustava odgovora na krize.

Solidarnost i odgovornost: države članice EU-a imat će mogućnost sudjelovanja u upravljanju migracijskim tokovima udomljavanjem dijela tražitelja azila ili korisnika međunarodne zaštite koji dolaze u zemlje koje su najviše izložene migracijskom pritisku. To se može učiniti putem financijskih doprinosa ili operativne potpore. “Dublinska pravila” koja određuju državu odgovornu za razmatranje zahtjeva za azil bit će revidirana.

Upravljanje krizama: Uredba uspostavlja mehanizam za odgovor na iznenadna povećanja migracijskih tokova, pružajući podršku državama članicama EU-a koje se suočavaju s velikim priljevom ljudi iz trećih zemalja. Nova pravila također se bave zlostavljanjem migranata od strane neprijateljskih aktera s ciljem destabilizacije 27 država članica.

Pregled na granicama EU-a: Osobe koje ispunjavaju uvjete za ulazak u Uniju proći će preliminarni pregled koji će trajati do sedam dana. Ovaj proces uključuje identifikaciju, prikupljanje biometrijskih podataka te zdravstvene i sigurnosne provjere. Kako bi se osiguralo poštivanje temeljnih prava, svaka će država članica uspostaviti neovisne mehanizme kontrole.

Ubrzani postupci za azil: U cijeloj Uniji uvest će se novi postupak za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite s ciljem ubrzanja obrade zahtjeva za azilom na granicama, uz kraće rokove za neutemeljene ili nedopuštene zahtjeve.

Uredba Eurodac: Podaci o osobama koje nezakonito ulaze u Uniju bit će pohranjeni u ažuriranoj bazi podataka Eurodac, uključujući otiske prstiju i fotografije osoba starijih od šest godina. Vlasti će također moći prijaviti opasne ili prijeteće pojedince iz sigurnosnih razloga.

Dodjela kvalifikacija: Sve će države članice morati slijediti nova zajednička pravila za priznavanje statusa izbjeglica ili osoba pod međunarodnom zaštitom. Zemlje Unije procijenit će stanje u zemljama podrijetla migranata na temelju informacija Agencije EU za azil. Status izbjeglice podliježe redovitim provjerama.

Prihvat tražitelja azila: države članice EU moraju osigurati jedinstvene standarde prihvata tražitelja azila, dopuštajući im da rade u roku od šest mjeseci od podnošenja zahtjeva. Uvjeti pritvora i sloboda kretanja također će se regulirati kako bi se obeshrabrilo kretanje između zemalja EU-a.

Siguran i zakonit pristup Europi: izbjeglicama koje je UN priznao imat će zajamčen organiziran i siguran pristup Europskoj uniji.

Ecr djelomično zadovoljan

“Poboljšanje trenutne situacije: ovo je jedini razlog da glasamo za neke od propisa u novom paktu. Nekoliko koraka u pravom smjeru. Nekoliko, ali značajnih. S nadom da ćemo nastaviti ovim putem s većom odlučnošću u sljedeće europsko zakonodavno tijelo,” rekao je supredsjedatelj grupe ECR Nicola Procaccini (Fdi) tijekom mini-plenarne sjednice u Bruxellesu. Potrebno je zaustaviti odlaske surađujući sa zemljama podrijetla i tranzita migranata “tako što će se prvo utvrditi tko ima pravo ući u Europu, a tko ne”, pojašnjava. “Ovo je jedino moguće strukturno rješenje, čak i pomoć zemljama u razvoju da uklone uzroke migracija. To je ono što godinama pokušavamo shvatiti ljevici, koja bi htjela neselektivno pustiti sve unutra, a zatim im dati pravo glasa i tako potisnuti volju našeg stanovništva.” “Smanjenje iskrcavanja od 71% u Italiji,” dodaje, “i drastično smanjenje smrtnih slučajeva na moru potvrđuju učinkovitost izbora Melonijeve vlade da spriječi dolaske, radeći strpljivo i odlučno na vanjskoj dimenziji europskih granica. Nažalost, mnogo vremena je izgubljen i teško je ulaziti u detalje novih propisa nekoliko tjedana prije glasanja, ali to je ono što treba učiniti i to je ono što će neki od nas učiniti”, zaključuje.