Subscribe
Riječima punim zahvalnosti premijerka Giorgia Meloni najavila je 26. travnja da će papa Franjo nazočiti susretu G7 na sesiji posvećenoj umjetnoj inteligenciji. Ovo je izvanredan događaj. Zapravo, nikad prije ovog imenovanja – koje će se održati u Pugliji, u Borgo Egnazia, od 13. do 15. lipnja – Sveti Otac nije sudjelovao na takvom susretu među velikanima svijeta. Bergogliova intervencija održat će se na G7 outreach-u, sjednicama koje su otvorene i za pozvane zemlje, a ne samo za članice Kanade, Francuske, Njemačke, Japana, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.
Vruća tema, umjetna inteligencija, koja – kako je premijer precizirao u dugom govoru – može predstavljati veliku priliku, ali može ostaviti i zamke ako se njome ne upravlja savjesno i svjesno. Papa Franjo ponovit će poruku koju Sveta Stolica prenosi već nekoliko godina, naime onu algoretizma. Pojam koji namjerava razjasniti kako etika mora biti svojstvena algoritmu od najranijih faza dizajna i kako središnje mjesto međunarodnog diskursa mora biti pokriveno samo i isključivo ljudskim faktorom.
Cisco System potpisuje ‘Rimski poziv za etiku umjetne inteligencije’
Godine 2020. Papinska akademija za život i Zaklada RenAIssance pokrenuli su ‘Rimski poziv za etiku umjetne inteligencije’, pravi pakt za globalnu etiku u pogledu novih tehnologija. Javni i privatni subjekti bili su i trebaju se prijaviti kako bi potvrdili etički pristup umjetnoj inteligenciji. Dana 23. travnja prošle godine, u tom smislu, došao je potpis – nakon slavnih IBM-a i Microsofta prethodnih godina – od strane Cisco Systema, zastupanog od strane izvršnog direktora Chucka Robbinsa, koji je naglasio kako umjetna inteligencija radikalno mijenja naš svijet i, na istovremeno, predstavljajući ogromne mogućnosti, ali i nove izazove. Gotovo 40 godina Cisco gradi mreže koje povezuju ljude i organizacije diljem svijeta, a sada se, kako je izjavio njegov glavni izvršni direktor, usredotočuje na izgradnju kritične infrastrukture i sigurnosnih rješenja koja će potaknuti revoluciju umjetne inteligencije.
Glede načela Rimskog poziva, Robbins vjeruje da su u skladu s temeljnim Ciscovim uvjerenjem da tehnologija mora biti izgrađena na temeljima povjerenja na najvišoj razini kako bi potaknula uključivu budućnost za sve. Predstavnici drugih vjera, poput Židova i Muslimana, te ono što je sada Odjel za digitalnu transformaciju, također su podržali dokument.
Dokument
Dana 28. veljače 2020. Papinska akademija za život organizirala je konferenciju „RenAIssance. Za umjetnu inteligenciju usmjerenu na čovjeka’, što je kulminiralo potpisivanjem ‘Rimskog poziva za etiku umjetne inteligencije’. Dokument, kao što je već spomenuto, pretpostavlja da nove tehnologije treba shvatiti kao alate koji mogu obavljati posebne zadatke brzo i s velikom pažnjom. Također razmatra kako je umjetna inteligencija promijenila svakodnevni život i sve one radnje koje se izvode rutinski.
Giorgia Meloni: ‘Talijansko predsjedništvo G7 namjerava unaprijediti ovaj put koji promiče Sveta Stolica’ .
Giorgia Meloni, povodom najave prisutnosti Svetog Oca na G7 u Borgo Egnazia, napomenula je da će lipanjski sastanak G7 baviti onim što mnogi smatraju najvećim antropološkim izazovom ovog doba, naime dolaskom umjetne inteligencije.
Za talijanskog premijera, ovo je tehnologija koja može generirati velike prilike, ali koja također krije goleme rizike, neizbježno utječući na globalnu ravnotežu. Stoga je premijer objasnio da će se svi igrači uključeni u G7 (uključujući i goste na sjednici) morati posvetiti novim mehanizmima upravljanja, kako bi osmislili umjetnu inteligenciju koja uvijek stavlja osobu u središte diskurs.
Točka koja se ne može zanemariti. Ljudski faktor stoga ostaje uporište, onaj oko kojeg se moramo graditi. Nadalje, Meloni je jasno poručio da nijednu akciju, bilo preventivnu ili masovnu, ne može provesti jedan pojedinac, već je za postizanje cilja nužna suradnja i sinergija namjera.
U tom smislu, citirajući ‘Rimski poziv na etiku umjetne inteligencije’, zadržala se na putu koji je razvila Sveta Stolica kako bi dala konkretnu primjenu konceptu algoretike, tj. primjeni etike na algoritme. Nadalje je rekla da je cilj talijanskog predsjedanja G7 usmjeriti pozornost na put koji je pokrenula Sveta Stolica i osigurati da on seže što je više moguće izvan granica; to jest, da svi politički čelnici uključeni u sjednicu mogu imati vrlo jasan pristup onome što dokument izražava. Prisutnost pape Franje stoga osnažuje poruku koja se želi prenijeti i, prije svega, također omogućuje otvorenu i važnu raspravu koja bi mogla dovesti do obnove suradnje na tu temu.
‘Na G7 u Pugliji papa Franjo sudjelovat će na zasjedanju za javnost’
Meloni je također objasnila da je ovo rekord, povijesna intervencija jer je to prvi put da se bilježi nazočnost Pape na radovima G7. To je važan izazov koji, kao što je više puta naglasila, doista može omogućiti stvaranje ‘etičkog i kulturnog regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju.’
Na kraju, još jednom upozorenje na središnje mjesto ljudskog faktora u svim sferama djelovanja. Predsjednica se poslužila citatom svetog Ivana Pavla II., koji je u poznatom govoru u Ujedinjenim narodima rekao: ‘Političko djelovanje, nacionalno i međunarodno, dolazi od čovjeka, ostvaruje se kroz čovjeka i za čovjeka je.’
Umjetna inteligencija na europskim izborima u lipnju
To nas dovodi do nadolazećih europskih izbora. Zapravo, nekoliko dana prije događaja u Borgo Egnazia, europski će građani izaći na birališta (8.-9. lipnja za Talijane). Te su dvije stvari, iako naizgled nepovezane, bliske i to ne samo vremenski, budući da je jedna od velikih tema kojom se bave političari upravo nove tehnologije, posebice umjetna inteligencija.
S tim u vezi, u okviru programa Fratelli d’Italia – stranke koju vodi Giorgia Meloni – za predstojeće izbore, u točki četrnaest, nalazi se dubinska analiza vezana uz PU. FdI ima nekoliko ciljeva koje treba postići na nacionalnoj i europskoj razini. Prvo, kako je sam premijer već naveo, tu je regulativa koja se odnosi na utjecaj koji ova vrsta tehnologije može imati na čovjeka, a koji dovodi do njegove marginalizacije. Stoga, kako bi se to spriječilo, stranka predlaže stvaranje europske kontrolne sobe sa zadaćom ‘upravljanja političkim i društvenim promjenama koje donosi pojava umjetne inteligencije’, jasno kako bi se istražili čimbenici rizika i spriječilo zapošljavanje i temeljna ljudska prava od ugrožavanja.
Nadalje, FdI namjerava dodijeliti sredstva kako bi se mogao uspostaviti ‘zajednički istraživački i razvojni stup za AI tehnologije’. Treba dodati i kako bi za povećanje svijesti bilo potrebno, opet prema Melonijevoj stranci, ‘provesti kampanje digitalnog opismenjavanja građana’, masovno raditi na pružanju maksimalne podrške tvrtkama koje se bave razvojem, istraživanjem i implementacija AI. Konačno, kako čitamo u za to predviđenoj točki, bilo bi potrebno ažurirati ‘instrumente za zaštitu intelektualnog vlasništva i autorskih prava’ tako da budu prilagođeni transformacijama koje se događaju, a koje su očito povezane s ‘digitalnim napretkom’.