Subscribe
Kako europska gospodarstva ostavljaju iza sebe gospodarska previranja izazvana pandemijom COVID-19, novi geopolitički razvoji koji su ostali iza nje neizbježno će utjecati na naš kontinent. Kako bi bolje procijenili opseg ovih učinaka, Europski konzervativci i reformisti (ECR) izradili su istraživanje percepcija naglašavajući gdje se građani u Europi vide u smislu ključnih pitanja kao što su politička orijentacija, snage i slabosti institucija EU-a i politički prioriteti za europsku agendu.
Općenito, istraživanje daje relevantan doprinos konzervativcima dok oblikuju svoju političku agendu. Zanimljivo, ukazuje i na relativno široke segmente europskog biračkog tijela koji se mogu galvanizirati oko ključnih vrijednosti konzervativaca. Istraživanje također naglašava relevantna područja razlika između simpatizera desnog ili desnog centra i onih lijevog ili lijevog centra: doista, prvi pridaju veću važnost gospodarskom razvoju, stvaranju jednakih uvjeta za oporezivanje, kao i na smanjenje birokratije i poreza uz očuvanje vladavine prava i sigurnosti. Međutim, također izražavaju zabrinutost da bi otvorene granice u Europi mogle rezultirati gubitkom kulturnih identiteta pojedinih zemalja.
Ako se osvrnemo na rezultate istraživanja, čini se da uzorak pokazuje gotovo jednaku podjelu između onih koji sebe definiraju kao “desno” (29 posto) i “lijevo” (28 posto). Međutim, među onima koji se identificiraju kao s desne strane, postoji nešto veći nagib udesno/ekstremno desno (16 posto, u usporedbi s 13 posto u središnjem desnom dijelu) nego što je to slučaj s lijeve strane, gdje nalazimo jednaku mjeru lijevo/krajnje lijevo i lijevo središte sastavnice. Među ispitanicima, još 24 posto sebe smatra “u centru”, a daljnjih 19 posto ili se ne prepoznaje ni u jednoj od ovih političkih skupina ili jednostavno ne naznačava nikakav stav, što sugerira da bi značajan dio europskog biračkog tijela potencijalno mogao biti galvanizirani oko konzervativnih pozicija. To je još istinitije ako se uzme u obzir da se samo 12 posto ispitanika trenutno osjeća najbliže ECR-u, što je obično gotovo jednako podijeljeno između ispitanika ekstremne desnice/desnice (45 posto) i ispitanika desnog centra i centra (43 posto).
Istraživanje se nastavlja i pokazuje što ispitanici misle o nekim ključnim pitanjima. Kada se ispita njihovo povjerenje u Europsku uniju kao instituciju, većina ispitanika (45 posto) pokazuje “puno” ili “prilično” povjerenje. Daljnja analiza otkriva da građani koji sebe definiraju kao centristi imaju veću vjerojatnost da će iskazati ovaj stav od onih koji se identificiraju kao desni centar ili desni. Štoviše, među onima koji priznaju da su najbliži ECR-u, postotak blago pada (na 43 posto). Doista, među onima koji pokazuju negativan pogled na EU (41 posto), polovica se smatra najbližima ECR-u.
Na pitanje o pandemiji COVID-19, gotovo četvrtina (23 posto) ispitanika priznala je da je njihovo povjerenje u Europu oslabilo. Ovaj pogled ima tendenciju da prevlada dok se krećemo od centra udesno. Također prevladava među onima koji se osjećaju najbližima ECR-u (27 posto).
Osvrćući se na konkretne razloge zbog kojih se osjećaju ponosnim što su Europljani, ispitanici navode da cijene mogućnost života i rada u drugoj zemlji (45 posto), a slijedi ekonomska i kulturna povezanost između zemalja (33 posto). Međutim, među simpatizerima ECR-a ova gospodarska i kulturna povezanost ima prednost (41 posto) u odnosu na mobilnost između zemalja (38 posto). Unatoč tome, članovi ECR-a u velikoj su većini kritični prema prekomjernoj birokratiji uzrokovanoj europskim zakonima (38 posto prema 29 posto u ukupnom uzorku), a osjećaju se zabrinuti zbog gubitka kulturnog identiteta pojedinih zemalja (37 posto prema 24 posto u ukupnom uzorku). ukupni uzorak). Konačno, također se boje da otvorene granice dovode do porasta kriminala (23 posto naspram 16 posto ukupno).
Na pitanje o pitanjima koja su smatrali posebno relevantnim, ispitanici su se usredotočili na gospodarski razvoj (29 posto) i okoliš (21 posto), nakon čega su slijedili jednaki uvjeti u oporezivanju (12 posto) i zajednička europska vojska (12 posto). U međuvremenu, još veći udio onih koji su najbliži ECR-u smatra da bi gospodarski razvoj trebao biti prioritet (33 posto), zatim ujednačeno oporezivanje (20 posto) i zaštita okoliša (13 posto). Doista, okoliš je prevladavajuća briga među simpatizerima lijevog centra i lijevim simpatizerima, dok su ekonomski razvoj i pitanja oporezivanja obično dominantnija briga među simpatizerima desnog centra i desnice, koji također cijene ideju Europske vojske više od onih bliskih ljevici. Konkretno, simpatizeri ECR-a (15 posto) smatraju da je to relativno visoki prioritet, odmah nakon ekonomskog razvoja i pitanja oporezivanja.
Konačno, što se tiče prioriteta politike za europsku agendu, posebno zbog ispitanika lijevog centra i lijevog centra, pitanja poput klimatskih promjena i okoliša (20 posto), borbe protiv siromaštva i društvenih nejednakosti (20 posto) i borbe protiv terorizma a kriminalna udruženja (19 posto) identificirana su kao prva tri prioriteta. Još jednom, ovi se pomaci dok se istraživanje bavi političkim preferencijama ispitanika: simpatizeri ECR-a smatraju smanjenje birokratije, poštivanje vladavine prava i smanjenje poreza glavnim prioritetima za europski program (19 posto, 17 posto i 16 posto , odnosno).
The text was translated by an automatic system