Subscribe
Prema učinkovitijoj i održivijoj energetskoj uniji
Europska komisija nedavno je predstavila ambiciozan akcijski plan usmjeren na smanjenje troškova energije za kućanstva i poduzeća, dovršetak energetske unije i povećanje otpornosti Europe u slučaju potencijalnih energetskih kriza. Plan, usko povezan s Clean Industrial Dealom, obećava ukupne uštede od 260 milijardi eura do 2040., s početnim ciljem od 45 milijardi eura već 2025. i 130 milijardi eura do 2030. godine.
Glavni cilj plana je rješavanje strukturnih pitanja koja određuju povećanje troškova energije u Europi. To uključuje ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima i nepotpunu integraciju europskog elektroenergetskog sustava. Komisija predlaže ubrzanje izdavanja dozvola za obnovljivu energiju i energetsku infrastrukturu, čime se smanjuju troškovi proizvodnje i jača sigurnost opskrbe. Trenutačno europski potrošači već imaju koristi od uštede od oko 34 milijarde eura godišnje zahvaljujući unutarnjem energetskom tržištu. Očekuje se da će veća energetska integracija povećati ove koristi na 40-43 milijarde eura godišnje do 2030. Europska komisija identificirala je tri ključne komponente za djelovanje kako bi se energija učinila pristupačnijom:
Troškovi mreže i sustava
Porezi i naknade
Troškovi opskrbe
Konkretni prijedlozi uključuju preporuke državama članicama da smanje poreze na električnu energiju i olakšaju potrošačima prelazak na dobavljače s povoljnijim tarifama. Osim toga, Komisija će poticati sklapanje dugoročnih ugovora o opskrbi, čime će se smanjiti veza između maloprodajnih cijena električne energije i fluktuacija cijena plina. Drugi ključni zahvat odnosi se na metodologiju izračuna mrežarina, kako bi one stvarno odražavale troškove energetskog sustava, potičući učinkovitije korištenje postojeće infrastrukture.
Jedan od stupova plana je energetska učinkovitost, koja se smatra ključnim elementom za dugoročno smanjenje troškova. Opsežno usvajanje rješenja za uštedu energije moglo bi generirati do 162 milijarde eura ušteda godišnje do 2030. Kako bi potaknula ovaj proces, Komisija namjerava surađivati s Europskom investicijskom bankom na razvoju jamstvene sheme za smanjenje rizika ulaganja u energetski sektor. Posebna pozornost posvetit će se promicanju učinkovitijih uređaja i proizvoda s duljim vijekom trajanja, kako bi se osigurale konkretne koristi za potrošače.
Ključni aspekt je smanjenje troškova plina, koji trenutno značajno utječu na konkurentnost europskih industrija. Komisija će pojačati nadzor tržišta plina u EU-u putem regulatornih tijela kao što su ACER i ESMA te će se angažirati u potrazi za pouzdanim i konkurentnim dobavljačima ukapljenog prirodnog plina (LNG). Osim toga, EU ima za cilj povećati svoju kupovnu moć prikupljanjem potražnje europskih poduzeća kako bi se postigla povoljnija situacija na međunarodnim tržištima. Kako bi dovršila energetsku uniju, Komisija planira ulagati u interkonektore i robusniju elektroenergetsku mrežu, olakšavajući prekograničnu trgovinu i smanjujući razlike među državama članicama.
Istodobno će se promicati inicijative za potporu elektrifikaciji i dekarbonizaciji sektora grijanja i hlađenja. Digitalizacija energetskog sustava bit će još jedan ključni element za poboljšanje ukupne učinkovitosti mreže. Kao što je naglasio povjerenik za energetiku i stambena pitanja Dan Jorgensen, trenutni energetski kontekst zahtijeva hrabro i pravovremeno djelovanje. Plan Komisije predstavlja ambicioznu strategiju za osiguravanje čišće, jeftinije i učinkovitije energije, bez žrtvovanja sigurnosti opskrbe. Europska unija time potvrđuje svoju predanost energetskoj tranziciji, balansirajući potrebu za smanjenjem troškova za obitelji i poduzeća s potrebom za ubrzanjem prijelaza na održivi energetski sustav neovisan o fosilnim gorivima. Izazov će sada biti provedba predloženih mjera, izoštravanje regulatornih alata i ulaganje u buduće tehnologije za pristupačniju i sigurniju energiju za sve. Bit će vrlo važna suradnja kako bi se riješio dugogodišnji problem visokih računa
Alessandro Fiorentino