Subscribe
Ovo su važni dani u smislu imenovanja za najistaknutije predstavnike ECR-a. Između ECR studijskih dana organiziranih u Varšavi i konvencije Fratelli d’Italia ‘Atreju’ u Rimu, nema manjka prilika za susrete i raspravu. CILJEVI SASTANAKA
Ovo su zanimljive prilike za procjenu i razumijevanje koje poteze poduzeti na terenu kako bi imali veći utjecaj na novu Von Der Leyen komisiju, posebno s obzirom na težinu koju je ECR preuzeo unutar Europskog parlamenta, kao i težinu koju njezina predsjednica – doduše u odlasku – Giorgia Meloni postiže međunarodne uspjehe. U međuvremenu, započnimo s brojkama u Strasbourgu, gdje skupina ECR trenutno broji 78 zastupnika u Europskom parlamentu, predsjednika i potpredsjednika komisija o važnim temama kao što su poljoprivreda, proračun itd. Značajna specifična težina, također s obzirom na inicijative uzeti u međunarodnoj raspravi. Ali tu je i uloga, opet na međunarodnoj razini, koju je preuzela predsjednica ECR-a i talijanska premijerka Giorgia Meloni. Dvostruko priznanje koje je stiglo ovih dana i koje dobiva veću težinu ako pogledamo dva izdanja koja su ga ovjerila. Riječ je o Politicu i The Economistu koji su sankcionirali izvrsne rezultate premijerke Meloni u Europi i na domaćem terenu. Politico joj je dodijelio titulu najmoćnijeg političkog lidera u Europskoj uniji, dok se The Economist fokusirao na gospodarski učinak Italije, koja je na četvrtom mjestu među ostalim članicama Europske unije. Priznanje koje je svakako povezano s ukupnim scenarijem u kojem se Giorgia Meloni našla u ovim godinama vlasti. Naravno, tu je i odnos prema sljedećem predsjedniku SAD-a i njegovoj desnoj ruci Elonu Musku, ali i tome kako su se konzervativci pod njezinim predsjedanjem posljednjih godina pozicionirali u Europi. Također nema sumnje da je, iako je glasovala protiv Von Der Leyen u Strasbourgu u srpnju, njezin odnos s predsjednikom omogućio Italiji da dobije šest potpredsjednika u novoj Komisiji, postignuće na koje se teško moglo olako kladiti u srpnju . TEME I SUSRETI U VARŠAVI
Teme panela koje je ECR organizirao za studijske dane u Varšavi brojne su i sve su zanimljive i aktualne. Od rasprave o obitelji i socijalnom modelu Europe (gdje smo čuli govore potpredsjednice Europskog parlamenta Antonelle Sberne i europarlamentarke iz Fratelli d’Italia Chiare Gemme) do panela o europskom zelenom dogovoru i njegove posljedice na poljoprivredni sektor. Ne zaboravljajući teme kao što su konkurentnost Europske unije na međunarodnoj razini, nove tehnologije i društveni mediji, sustav infrastruktura u Europi te složeno pitanje vanjskih granica Unije i migracijskih tokova. ZELENI DOGOVOR I EUROPSKA POLJOPRIVREDA
Među govornicima panela o Green Dealu i bliskoj vezi koju će ova politika EU imati s poljoprivrednim sektorom u narednim godinama bio je i voditelj izaslanstva Fratelli d’Italia u Bruxellesu Carlo Fidanza. Tema Green Deala obrađena je iz perspektive jednog od najvažnijih sektora za Europsku uniju: poljoprivrede, a time i prerade hrane.
Fidanza je naveo da bi, po njegovom mišljenju, bilo potrebno preispitati neke središnje elemente sporazuma EU-a i Mercosura, kako bi se ograničila neravnoteža na štetu europske poljoprivrede. U ovom slučaju zapravo najveću cijenu u sporazumima o slobodnoj trgovini plaćaju europski proizvodi, a time i poljoprivrednici. Odobravanje ovog sporazuma, prema Fidanzi, zapravo je nemoguće u ovom trenutku, bez interveniranja mjerama ublažavanja – odnosno kompenzacijama – kako bi se poljoprivrednici zaštitili od ove neravnoteže. To je, još jednom, prevladavanje ideološkog Green Deala daleko od stvarnosti činjenica. Nije samo riječ o šteti koju bi automobilskom sektoru moglo nanijeti manijakalno nametanje električne tehnologije – koju, uzgred budi rečeno, samo djelomično kontrolira Europska unija – nego i o pogledu na našu hranu i naše poljoprivrednike . Čini se da je zajednička točka ovdje, barem u redovima izaslanstva Fratelli d’Italia, ona koju je također u nekoliko navrata podsjetila premijerka Meloni: postizanje energetske neutralnosti, ali to kroz energetsku mješavinu koja poštuje specifičnosti svake Država članica EU-a, također usmjerena na biogoriva i nuklearnu energiju. TEMA VANJSKIH GRANICA
Zanimljiva, kao i središnja za međunarodnu scenu i aktualna događanja vezana uz Siriju, je rasprava o vanjskim granicama EU-a i migracijskim tokovima, kao i politikama o zahtjevima za azil. Što se tiče potonjeg, posljednjih dana vidimo slaganje europskih kancelarija oko obustave postupaka provjere zahtjeva za azilom izbjeglica koje dolaze iz Sirije, upravo u svjetlu promijenjenog ustroja zemlje i situacije koja još uvijek traje. razvijanje. U ovom trenutku Nicola Procaccini, supredsjedatelj skupine ECR u Europskom parlamentu, intervenirao je u raspravu, s ciljem da ocrta koji su središnji elementi konzervativnog pristupa situaciji. Prije svega, mora postojati striktno upravljanje fenomenom, posebno o odabiru onih koji imaju pravo na azil ili ne. Procaccini navodi kako bi bilo korisno sastaviti sve potrebne mjere kako bi se izbjegla eskalacija dolazaka. Navedeni je primjer Poljske nakon ruske invazije na Ukrajinu. Prihvatom milijuna Ukrajinaca učinjena je divna i velikodušna usluga, no čini se da Europska unija nije u potpunosti razumjela taj napor. Rasprava se stoga može vratiti samo na talijansku specifičnost, s pristupom eksternalizacije pitanja imigracije počevši od borbe protiv trgovine ljudima. Politika koja se provodi uz koordinaciju i suradnju zemalja polaska ili tranzita migranata, s krajnjim ciljem sastavljanja širih politika koje mogu stvoriti uvjete da se na ovim mjestima vidi zajamčeno pravo na neemigriranje, sve do stvaranja prihvatnih centara izvan granica Europske unije kako bi se omogućila procjena prava migranata na prihvat. ATREJU I BUDUĆNOST PREDSJEDNIŠTVA ECR
Konvencija Atreju u Rimu pozornica je za ono što se može opisati kao prvi korak prema promjeni na čelu ECR-a. Predsjednica Meloni najvjerojatnije će napustiti predsjedništvo skupine, koje bi gotovo sigurno trebalo pripasti bivšem poljskom premijeru Mateuszu Morawieckom.
Prema svemu sudeći, stvarna primopredaja trebala bi se dogoditi uskoro, vjerojatno već sljedeći mjesec. Na taj će se način izaslanstvo ECR-a koje će biti nazočno inauguraciji novog američkog predsjednika već sastojati od novog predsjednika. Dan inauguracije zakazan je za 20. siječnja sljedeće godine, tako da je vremenski okvir za ovu primopredaju prilično tijesan, pogotovo ako se uzmu u obzir pravila postavljena u statutu ECR-a prema kojima mora proći 15 dana između saziva Vijeća i izbora novi predsjednik. Kandidaturu može podnijeti bilo tko iz konzervativne obitelji, no težina Fratelli d’Italia i poljskog PiS-a lako bi u kratkom vremenu zatvorila utakmicu. U svakom slučaju, na zatvaranju Atrejua bit će prilika za prvu razmjenu riječi, svojevrsnu prvu primopredaju, budući da će Morawiecki biti prisutan u Circo Massimu na završnoj sesiji posvećenoj upravo ECR konzervativcima; malo prije Meloninog govora, zakazanog za podne. Giorgia je na toj poziciji od 2020., prva je Talijanka na čelu neke stranke u Europi, a svakako je zacrtala njezin smjer posljednjih godina, povećavajući joj legitimitet i težinu u europskim institucijama. Fotografija: Alexandros Michailidis / Shutterstock.com ID 2222046149.