Politika EU za smanjenje onečišćenja povećava troškove proizvodnje hrane

“Krave su novi ugljen”, kaže globalna lobistička skupina koja pokušava uvjeriti vlade da ukinu stočne farme na temelju toga što je gnojivo glavni izvor onečišćenja. FAIRR, koji se predstavlja kao skupina investitora zabrinutih zbog klimatskih promjena, poziva na iskorjenjivanje konvencionalne poljoprivrede jer inače vlade neće moći ispuniti svoje klimatske ciljeve, a globalno zatopljenje će ubiti planet. No čini se da je pravi razlog pokušaj uvođenja velike potrošnje sintetičkog mesa.

Inicijativa grupe investitora nije jedina u zagovaranju raspuštanja konvencionalnih farmi. Ovaj novi trend prihvatili su čak i dužnosnici Bijele kuće. Jedan od njih je predsjednički savjetnik John Kerry, čije su tvrdnje da je poljoprivreda odgovorna za 30% emisije stakleničkih plinova izazvale negodovanje američkih farmera, kojima prijeti gubitak poslovanja. Od SAD-a do Šri Lanke, takvi prosvjedi održani su u mnogim zemljama u posljednje dvije godine, a najžešći u Europi u Nizozemskoj. Vlada u Haagu planira smanjiti broj stoke do 30% kako bi se uskladila s politikom zaštite okoliša u Bruxellesu, koji pregovara o drakonskim propisima. Ovi će propisi nedvojbeno pogoditi poljoprivrednike u zemljama članicama EU. Osim smanjenja broja stoke, u pitanju su ciljevi smanjenja količine gnojiva koje farmeri mogu koristiti, što neke zemlje smatraju diskriminirajućim. Diskriminirajućim se smatraju i iznosi subvencija.

Europska poljoprivreda posljednjih godina doživljava jedan udarac za drugim. U pandemiji Covida, zajedno s drugim sektorima gospodarstva, patio je od kašnjenja prekograničnih isporuka i manjka sezonskih radnika, iskusio je krize s gospodarskim i društvenim učinkom – poput krize mlijeka i voća i povrća – suše i fenomena, a morala se nositi i s nelojalnom konkurencijom ukrajinskog žita nakon izbijanja rata. I sve to dok poljoprivrednicima nad glavama visi Damoklov mač: nove europske direktive o smanjenju emisije dušika i metana.

Najžešći prosvjedi održavaju se u Nizozemskoj. Nastavili su se ove jeseni nakon što je vlada objavila planove za smanjenje broja goveda, ovaca, svinja i kokoši radi borbe protiv onečišćenja dušikom. Smanjenje broja stoke za 30% jedno je od najnovijih rješenja koje je nizozemska vlada smislila za postizanje klimatskih ciljeva. Kako bi zaštitio prirodne rezervate, poljoprivredni sektor će morati podnijeti najveći teret smanjenja emisija stakleničkih plinova. Nizozemski farmeri prosvjeduju svakih nekoliko mjeseci od prošle godine, kada je Nizozemskoj postavljen strog cilj smanjenja upotrebe pesticida u poljoprivredi, kao što zahtijeva EU. Prema izračunima stručnjaka Europske komisije – službeno se ne zna kako – Nizozemska bi morala smanjiti količinu korištenih pesticida za 65 posto kako bi dosegla ciljeve zajedničke zelene politike.

Nizozemska je peti najveći izvoznik hrane u svijetu, nakon Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Kine, a prema službenim statistikama među najvećim je zagađivačima amonijaka i dušikovih oksida u Europi, većim dijelom iz stočne farme zemlje. Prema analizi, da bi se ispunili ekološki ciljevi, morat će nestati 50.000 farmi. No, kabinet Marka Ruttea, koji ima ministra bez portfelja zaduženog za upravljanje borbom protiv amonijaka i dušikovih oksida, pripremio je plan za kupnju tih poduzeća. Prema vladi u Haagu, to će biti “najveća poljoprivredna reforma u povijesti zemlje”.

Ciljevi smanjenja pesticida o kojima se raspravljalo iu Europskom parlamentu izazvali su nezadovoljstvo nekih zemalja koje smatraju da se ponovno radi o diskriminaciji.

“Imamo, primjerice, Nizozemsku na prvom mjestu po upotrebi pesticida, koja koristi 8,8 kg/ha. Rumunjska koristi 0,6 kg/ha. Nizozemska će morati smanjiti za 65%, što će joj ostati oko 4 kg/ha. .Dok će Rumunjskoj sa smanjenjem od 35% ostati 0,4/ha.To je diskriminacija i pogrešna primjena ovog smanjenja pesticida.Ako bi Nizozemska smanjila za 4,4 kg i ostala na oko 4 kg/ha, a Rumunjska na 0,4 kg/ha, imali bismo 10 puta razliku. Između 4 i 0,4 je ogromna razlika. Ne možete dopustiti zemlji da koristi 10 puta više pesticida od zemlje koja već koristi među najmanje pesticida u EU. To je nepravedno i dovodi Rumunjsku u vrlo tešku situaciju”, objasnila je rumunjska zastupnica u Europskom parlamentu Carmen Avram kada se o tom pitanju raspravljalo u Europskom parlamentu.

Rumunjska ne žrtvuje poljoprivredu radi smanjenja emisije metana

Bilo je i žestokih rasprava o smanjenju stočnog fonda. Bivši rumunjski ministar okoliša Tanczos Barna rekao je da postoji “veliki pritisak” da se to učini. Većina zemalja članica, uključujući Rumunjsku, ne želi pobiti sve svoje farmere radi smanjenja emisija metana, dušika i ugljika, pa su pregovori teški.

“Spor je žestok”, rekao je bivši rumunjski ministar okoliša ranije ove godine.

Za sada sve zemlje EU ne primjenjuju europska pravila o provjeravanju utjecaja emisija dušika, gnojiva, a time i metana na okoliš. U Rumunjskoj se oni provjeravaju na farmama kada se izda okolišna dozvola, bez obzira na njihovu veličinu. Ovo odobrenje je apsolutno obavezno, pogotovo ako se farme grade europskim sredstvima. Nova europska pravila će, međutim, biti općevažeća za sve, rekao je bivši rumunjski dužnosnik.

Europski proizvođači mesa, uključujući Rumunje, već su izrazili svoje primjedbe na amandman EU-ove Direktive o industrijskim emisijama (IED) iz 2010., koji od njih zahtijeva poduzimanje mjera za smanjenje emisija metana i amonijaka. Razlog – rastući troškovi proizvodnje.

Mnoge farme bi tako potpale pod direktivu, podvrgavajući ih režimu sličnom drugim velikim industrijskim postrojenjima. Sve u svemu, dok se priča o tome kako smanjiti konzumaciju mesa i žitarica, Europska komisija pronašla je rješenje: domaće brašno za cvrčke od kojeg se može raditi sve, od peciva do grickalica, a može se čak i uključiti u ‘ jela od mesa. Ranije ove godine Komisija je odobrila ulazak na tržište EU proizvoda iz Vijetnama – djelomično odmašćenog praha cvrčka, znanstveno poznatog kao ” Acheta domesticus” , trećeg takvog proizvoda koji se nalazi u mnogim namirnicama koje jedemo.

Prema statistici, poljoprivredni procesi u EU proizveli su 382 milijuna tona ekvivalenta CO2 u 2020. godini, od ukupne neto emisije stakleničkih plinova (stakleničkih plinova) od 3,13 milijardi tona ekvivalenta CO2. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo na petom su mjestu u EU po sektorima koji zagađuju stakleničkim plinovima, nakon energetike (23,3%), prometa uključujući zrakoplovstvo (23,2%), kućanstava, trgovine, institucija i ostalih (15,4%) te industrije i građevinarstva ( 12,1%).

Prema stručnjacima, poljoprivredni procesi stvaraju tri staklenička plina: ugljični dioksid (CO2), metan (CH4) i dušikov oksid (N2O). Metan i dušikov oksid glavni su staklenički plinovi koje stvara poljoprivreda, koja je ujedno bila i najveći izvor emisija ovih plinova, proizvodeći 55,4% emisija metana i 80,1% emisija dušikovog oksida u EU. Oba su se udjela povećala tijekom posljednja tri desetljeća. Nasuprot tome, poljoprivreda je odgovorna za samo 0,4% onečišćenja CO2 u EU, udio koji ostaje nepromijenjen između 1990. i 2020. godine. Enterička fermentacija, odnosno fermentacija hrane tijekom probavnih procesa životinja, izvor je emisije metana, a poljoprivredno zemljište je izvor emisije ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida, ali također može skladištiti stakleničke plinove. Emisije iz crijevne fermentacije činile su 42,9% svih emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede EU-a u 2020., poljoprivredno zemljište činilo je 38,4% poljoprivrednog onečišćenja stakleničkim plinovima, a gospodarenje stajskim gnojem – 14,8%.