Poljska će voditi Vijeće EU-a

1. siječnja 2025. označava početak poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Varšava, koja preuzima dužnost od Mađarske, preuzet će tu ulogu po drugi put u svojoj povijesti, nakon predsjedavanja 2011. godine. Poljski semestar odvija se u kontekstu globalnih političkih i gospodarskih izazova, s jasno definiranim prioritetima i ključnim fokusom na sigurnosti. Poljska agenda strukturirana je oko jedne ključne riječi: sigurnost. Ovaj se koncept obrađuje u sedam ključnih dimenzija: vanjska sigurnost, unutarnja sigurnost, kibernetička, energetska, gospodarska, prehrambena i zdravstvena. Poljska je među zemljama EU-a koje najviše ulažu u obranu, izdvajajući 4,7% BDP-a za taj sektor 2025. Jedan od glavnih ciljeva Varšave bit će jačanje transatlantskih odnosa. Suradnja sa zemljama NATO-a i partnerima izvan EU-a, poput Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Južne Koreje, bit će u središtu dnevnog reda. Ova zadaća još je važnija dolaskom nove Trumpove administracije koja zahtijeva ravnotežu između održavanja dobrih odnosa s Washingtonom i upravljanja potencijalnim razlikama. Iako je Poljska spremna igrati ulogu “poštenog posrednika” koji se tradicionalno povezuje s rotirajućim predsjedanjem, neka unutarnja pitanja mogu utjecati na njezino djelovanje. Predsjednički izbori zakazani za svibanj 2025. mogli bi odvratiti pozornost vlade od zadataka EU-a. Međutim, prošli primjeri pokazuju da se ovom podudarnošću može učinkovito upravljati. Na međunarodnom planu, proširenje EU predstavlja značajan izazov. Poljska je glavni zagovornik Ukrajine, ali poljski poljoprivredni sektor koji je utjecajan na izbore protivi se suspenziji carina na ukrajinski uvoz. Varšava će morati uravnotežiti stratešku podršku Kijevu s unutarnjim pritiskom da zaštiti nacionalne gospodarske interese. U pogledu energije, Poljska se suočava sa složenom tranzicijom. Povijesno ovisna o ugljenu, zemlja se nije istaknula kao pristaša Europskog zelenog dogovora. Tijekom predsjedanja mogla bi pokušati preusmjeriti raspravu na energetsku sigurnost umjesto na klimatsku održivost. Migracijski pritisak na istočnu granicu EU-a, potaknut hibridnim napadima iz Bjelorusije i Rusije, još je jedno relevantno pitanje. Poljska predlaže uvođenje “Istočnog štita” (Tarcza Wschód), sustava koji kombinira fizičke barijere i tehnologije nadzora za jačanje granica. Ova inicijativa je već dobila podršku članica NATO-a, uključujući baltičke zemlje. Poljski semestar poklapa se s prvih 100 dana nove Europske komisije, koju vodi Ursula von der Leyen. Predsjedništvo će biti odgovorno za pokretanje rasprava o nizu značajnih zakonodavnih akata koje će razmatrati Europski parlament i Vijeće. Odnos između Varšave i Bruxellesa, koji je poboljšan nakon mađarskog semestra, olakšan je suradnjom poljskog premijera Donalda Tuska i predsjednice von der Leyen. Ova klima suradnje nudi priliku za napredovanje u složenim dosjeima i pronalaženje kompromisa od kojih koristi cijela Unija. Poljska je dobro pripremljena za predsjedanje Vijećem EU-a, jer je obučila više od stotinu diplomata o EU procedurama. No, uspjeh predsjedanja ne ovisi samo o Varšavi.

Kako ističe Cordelia Buchanan Ponchzek iz Finskog instituta za međunarodne poslove, druge države članice također moraju biti spremne na suradnju u posebno burnom razdoblju. Sa snažnom sigurnosnom agendom i odlučnim vodstvom, Poljska ima priliku ostvariti trajan utjecaj tijekom svog mandata na čelu Vijeća EU-a. Međutim, unutarnje i vanjsko političko okruženje zahtijeva ravnotežu i pragmatizam za rješavanje složenih izazova, uz promicanje jedinstva i suradnje unutar Unije. Poljsko predsjedništvo predstavlja se kao test za budućnost EU-a, gdje će sigurnost, stabilnost i inovacije biti ključni stupovi za rješavanje globalnih neizvjesnosti i konsolidaciju uloge Europe u svijetu.

Alessandro Fiorentino