Subscribe
Čini se da trgovinski sporazum Europske unije s Mercosurom ne stvara isti osjećaj sigurnosti i stabilnosti koji su donijeli drugi trgovinski sporazumi EU-a. Upravo suprotno, zapravo. Poljski premijer Donald Tusk službeno je potvrdio da njegova vlada neće podržati trgovinski sporazum između Europske unije (EU) i Mercosura u sadašnjem obliku.
Ova objava uslijedila je nakon rastućeg vala protivljenja drugih zemalja EU-a, uključujući Francusku, koje su već izrazile svoje primjedbe bacajući sumnju na tehničku ratifikaciju sporazuma. Tusk je u tom kontekstu izjavio: “Nismo sami”, istaknuvši da mnoge druge članice EU-a dijele zabrinutost Poljske u pogledu negativnog utjecaja sporazuma, posebice na poljoprivredni sektor.
Protivljenje Poljske sporazumu o slobodnoj trgovini uglavnom je vođeno interesima njezinog poljoprivrednog sektora, koji se osjeća ugroženim uvjetima pakta. Središnje pitanje vrti se oko količine mesa peradi koju bi bilo dopušteno uvesti iz zemalja Mercosura kao što su Brazil, Argentina i Paragvaj.
Ova zabrinutost izazvala je intenzivnu raspravu, budući da poljski poljoprivredni sektor vjeruje da bi dogovor mogao dovesti do nepoštene konkurencije i ozbiljno utjecati na domaću proizvodnju. Poljski poljoprivrednici mobilizirali su se u obrani svojih interesa posljednjih mjeseci, prosvjedima, pa čak i blokadom ukrajinske granice, s namjerom da istaknu veličinu protivljenja uvozu.
Unatoč prigovorima nekoliko zemalja, pregovori o sporazumu EU-a i Mercosura nastavljaju napredovati. Ovog su tjedna predstavnici Europske komisije i zemalja Mercosura nastavili pregovore u Braziliji, u nadi da će riješiti posljednja sporna pitanja sporazuma.
Prvobitno najavljen 2019., sporazum se suočio s brojnim preprekama zbog političkih razlika unutar EU-a i među državama članicama EU-a. U tom kontekstu, potpredsjednik Europske komisije na odlasku Valdis Dombrovskis priznao je da su pregovori postali kompliciraniji i da će zahtijevati razgovore na visokoj razini kako bi se prevladale posljednje prepreke.
Ipak, stvarnost se ne može zanemariti. Očekuje se da će se politički proces ratifikacije suočiti sa značajnim izazovima, budući da mnoge zemlje EU-a imaju rezerve prema mogućim posljedicama sporazuma, posebno u pogledu područja poput okoliša, poljoprivrede i konkurencije s lokalnim proizvođačima.
Odbijanje Poljske, uz protivljenje Francuske i drugih zemalja, baca ozbiljnu sumnju na održivost sporazuma u njegovom sadašnjem obliku. Dok zemlje poput Španjolske i Njemačke čvrsto zagovaraju potrebu finaliziranja ovog sporazuma o slobodnoj trgovini, unatoč brojnim pritužbama radnika u primarnim sektorima, poljska vlada jasno je dala do znanja da je sporazum, ovakav kakav stoji, “neprihvatljiv” i traži podršku drugih zemalja za zaustavljanje njegove ratifikacije.
Čak i uz protivljenje država članica te poljoprivrednog i stočarskog sektora, čini se da Europska komisija marljivo radi na pronalaženju rješenja kojim bi se izbjegla potreba za ratifikacijom svih 27 nacionalnih parlamenata. To bi potencijalno moglo pojednostaviti postupak odobravanja i spriječiti daljnja odgađanja ili veta. Čini se da Europska komisija istražuje načine kako progurati dogovor bez potrebe za pojedinačnim parlamentarnim glasovima iz svih država članica EU-a, što bi moglo ubrzati odobrenje i smanjiti rizik od dodatnih blokada.
Stav Poljske o trgovinskom sporazumu s Mercosurom naglašava poteškoće s kojima se EU suočava pri zatvaranju ovog pakta, koji je na stolu više od dva desetljeća. Dok neke zemlje brane ekonomske prednosti sporazuma, druge, poput Poljske i Francuske, i dalje mu se opiru zbog zabrinutosti oko utjecaja na njihove poljoprivredne sektore. Kako tehnički pregovori napreduju i unutarnje političke podjele i dalje postoje unutar EU, budućnost ovog sporazuma ostaje neizvjesna. EU će trebati snažniju potporu da progura dogovor, posebice s Francuskom i potencijalno još tri zemlje — Nizozemskom, Italijom i Austrijom — koje će se pridružiti opoziciji.
EU je na raskrižju. Unija se suočava s temeljnim izazovom: pomiriti gospodarske prednosti ovog sporazuma sa zaštitom domaćih sektora koji bi mogli biti negativno pogođeni. Dogovor Mercosura, koji bi mogao oblikovati trgovinske odnose EU-a s Južnom Amerikom u godinama koje dolaze, ostaje jedan od najspornijih sporazuma u novijoj povijesti EU-a. Dok Europska komisija gura naprijed s pregovorima, osiguravanje konsenzusa među državama članicama bit će ključno za budućnost sporazuma. Budući da se zemlje poput Poljske i Francuske još uvijek čvrsto protive sporazumu, sposobnost EU-a da prevlada unutarnje podjele i postigne sporazum koji će zadovoljiti i ekonomske i ekološke probleme tek treba utvrditi. Kako sat otkucava, EU mora pronaći način da se nosi s ovim složenostima ili riskira da dopusti da se dogovor u potpunosti raspetlja.