Subscribe
Do kraja svojeg posljednjeg dugog govora o stanju Unije 2021. predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je prijedlog uredbe o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu.
Ustvrdila je kako su “novinari meta samo zato što rade svoj posao”; kako bi potkrijepila takvu izjavu, navela je tri primjera: Daphné Caruana Galizia, koja je ubijena nakon što je 2017. osudila korupciju malteške socijalističke vlade; Ján Kuciak, koji je također ubijen nakon što je do 2018. obavijestio javnost o korupciji socijalističke vlade u Slovačkoj; i Peter de Vries, koji je ubijen 2021., kako bi ga suzdržao od iznošenja detalja o marokanskoj mafiji u Nizozemskoj.
Informacije kao javno dobro, stvaranje transparentnosti, očuvanje neovisnosti i naše pravo da nas informiraju ljudi poput njih trebaju, prema gospođi Von der Leyen, zaustaviti one koji ugrožavaju slobodu medija. Medijske kompanije ne mogu se tretirati kao samo još jedan posao jer “obrana slobode medija znači obranu demokracije”.
Prijedlog navodno ima za cilj uklanjanje zapreka načinu funkcioniranja unutarnjeg medijskog tržišta i promicanje pluralizma i neovisnosti na tom tržištu.
Međutim, Sejm Republike Poljske izdao je 3. veljače 2023. mišljenje u kojem se navodi da predložena uredba nadilazi nadležnosti dodijeljene EU-u i krši načelo supsidijarnosti.
Prema poljskom zakonodavstvu, njihov nacionalni pravni poredak već ima posebne odredbe u pogledu i. imenovanje voditelja uprave i članova upravnog odbora pružatelja javnih medija, ii. osiguravanje materijalnih i postupovnih pravila kojima se osigurava procjena koncentracija na medijskom tržištu, iii. dodjelu javnih sredstava pružateljima medijskih usluga u skladu s transparentnim, objektivnim, proporcionalnim i nediskriminirajućim kriterijima i postupcima, i iv. izvješćivanje tijela javne vlasti o njihovim izdacima za oglašavanje dodijeljenima pružateljima medijskih usluga.
U obrazloženju prijedloga Komisije ne pokazuje se kako te nacionalne odredbe ili odredbe drugih država članica nisu dovoljne za postizanje svojih ciljeva. Koristi koje treba ostvariti donošenjem predložene uredbe također nisu dovoljno utvrđene.
Donji dom poljskog parlamenta nadalje tvrdi da se pravna osnova navedena za prijedlog (članak 114. UFEU-a) ne može smatrati primjerenom jer se predloženom uredbom uređuju kulturna pitanja kao što su medijski sadržaji, uključujući vijesti, pri čemu je Unija nadležna samo za provođenje aktivnosti usmjerenih na podupiranje, koordinaciju ili dopunjavanje djelovanja država članica. Slijedom toga, direktiva je mogla biti svrsishodna, ali ne i uredba.
S druge strane, poljska izvršna vlast navela je moguću djelomičnu potporu predloženoj uredbi, iako je izrazila slična upozorenja u pogledu supsidijarnosti i pravne osnove, koje pravna služba Vijeća treba pojasniti.
Poljski parlament nije jedini koji se usprotivio prijedlogu Von der Leyen. Danska, Francuska, Njemačka i Mađarska izrazile su sličnu suzdržanost.
Trenutačno se čeka odluka Europskog akta o slobodi medija s Odborom za kulturu i obrazovanje (CULT) Europskog parlamenta.
Izvor slike: Gov.pl