Subscribe
Europa pati od mnogih bolesti, a jedna od njih je sve manje povjerenje u javne institucije, nakon desetljeća polarizacije. Obje strane političkih prolaza imaju povijesne razloge – možda i stvarne i izmišljene – da ne vjeruju uspostavljenom korpusu pravosuđa, organa za provođenje zakona i vladinih dužnosnika.
Za lijevo krilo možda prevladava uvjerenje da su javne institucije korumpirane od strane kapitalizma ili represivnih reakcionarnih snaga. Ljevica također ima povijest antagonizma prema tradicionalnoj ‘buržoaskoj’ vlasti, poput policije i vlasničkih prava.
Za desno krilo, a posebno u posljednje vrijeme, javne institucije mogu se umjesto toga vidjeti kao infiltrirane od strane progresivnih birokrata, koje su stvorili radikalni sveučilišni profesori sa svrhom rušenja tradicionalnih načina života i uvođenja novog globalnog poretka.
Kako najznačajnije suprotstavljene političke vizije naše ere dolaze do izražaja diljem Europe na raznim izborima, građani postaju oprezniji prema korumpiranosti svojih zajedničkih institucija, bez obzira kojem od dva gornja narativa više prianjaju. U nedavnom izvješću Polling Europe, više Europljana, širom cijele EU, vjeruje da je integritet pravosudnog sustava njihove zemlje ugrožen od strane političkih snaga, nego onih koji vjeruju da je pravosudni sustav neovisan kako se reklamira. To nepovjerenje nije ravnomjerno rasprostranjeno – češće je na desnici – ali nalazi jasno pokazuju da postoji kriza povjerenja u europske sudove.
Je li pravo pravo o sudovima?
Sveukupno, 57 posto od preko 5 000 ispitanika Polling Europe vjeruje da je pravosuđe njihove zemlje “uvjetovano političkim ovlastima”. Većina njih (ukupno 37 posto) smatra da je samo djelomična, ali 20 posto smatra da je njihov pravosudni sustav potpuno ugrožen. Nešto više od trećine, 36 posto, vjeruje da su suci “neovisni”. Samo 9 posto vjeruje da je ideal “potpuno neovisnog” pravosuđa istinit. ‘Uvjetovani’ ekstrem je stoga dvostruko veći od ‘neovisnog’ ekstrema.
Štoviše, 50 posto ispitanika tvrdi da ima samo “malo” ili nimalo povjerenja u svoj pravosudni sustav, u usporedbi s 46 posto koji su bili optimističniji.
Rezultat postavlja pitanje kako izgleda politička budućnost Europe. S brojnim radikalnim idejama o migraciji i građanskim slobodama koje lebde u političkom diskursu, političari će još dugo vući sudove na neistražen teritorij, diljem Europe. Tada je najvažnije održati povjerenje javnosti u vladavinu prava. Kako sada stvari stoje, naša je civilizacija očito zakazala u ovom održavanju.
Prema anketi, ispitanici koji su posljednji glasovali za stranku pridruženu Klubu zastupnika ECR-a u Europskom parlamentu najviše su skeptični prema neovisnosti sudova, njih 73 posto. Birači ove skupine, rame uz rame s glasačima tvrđih nacionalističkih skupina PfE i ESN, također imaju najmanje povjerenja u njihov pravosudni sustav. Birači ljevičarskih i centrističkih skupina imali su znatno optimističnija stajališta o pravosuđu, a posebno birači Zelenih.
Ako su popularne percepcije koje ilustriraju brojke ikakav pokazatelj stvarnosti, čini se da konzervativna i nacionalistička priča o progresivnim sudovima zvuči najistinitije. Slučaju desničarskog narativa također pomažu nedavne kontroverzne sudske presude u različitim dijelovima Europe koje su optužene da stoje na putu izbornoj demokraciji; zabrana dvaju nacionalističkih kandidata na rumunjskim predsjedničkim izborima, te zabrana plodne Marine Le Pen na francuskim predsjedničkim izborima. Vrijedno je spomenuti i kontroverze oko nedavne kodifikacije “pravde na dvije razine” u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je sucima naloženo da kriminalcima iz etničkih i vjerskih manjina daju prednost pri izricanju kazne.
Sve ovo dolazi zbog pravnih sustava, ne samo Ujedinjenog Kraljevstva, već i Njemačke i Švedske, koji su međunarodno kritizirani zbog kršenja ljudskih prava na slobodu govora, u nizu incidenata koji su također posebno percipirani kao pristrani protiv konzervativaca i nacionalista.
Izmišljene ili stvarne, pristranosti pokazuju da pravosuđa nekoliko europskih zemalja imaju možda gotovo nemoguć zadatak ponovnog uspostavljanja povjerenja svojih građana.
Zapažanje o razlici između povjerenja i neovisnosti
Rezultati Polling Europe pokazuju da javno poštovanje neovisnih sudova nije nužno u skladu s povjerenjem koje im polažu. Ne postoji anketirana skupina u kojoj se brojevi savršeno podudaraju.
U nekim skupinama razlika je marginalna; među liberalima koji glasaju za stranke RE skupine, 50 posto vjeruje sudovima, dok 48 posto vjeruje da su neovisni, a za birače ECR-a te brojke su 29 odnosno 22. Za birače Zelenih, međutim, samo 47 posto vjeruje da je pravosuđe neovisno, ali još uvijek čak 60 posto vjeruje sudovima. Možda to odražava stav da neki prihvaćaju da je pravosudni sustav namješten, sve dok im ide u prilog.
Nasuprot tome, iako je koncept neovisnosti sudova o političkoj manipulaciji središnje načelo vladavine prava i zapadnog društva, neke skupine možda neće vjerovati sudu koji je doista potpuno neovisan o politici. Naposljetku, pravni znanstvenici i tumači također mogu trebati provjere i ravnoteže, moglo bi se reći. Ovo nalikuje stavu koji su zauzeli razni desničarski populistički vođe u raznim vremenima i na različitim mjestima, da se pravosuđe smatra odgovornim u ime demokracije.