Subscribe
Stranka ECR objavila je izvješće iz travnja 2024. o transformaciji bankarskog sektora u Europskoj uniji i sjevernoj Europi i njegovom utjecaju na sektorsko natjecanje u baltičkim državama.
Njegovi autori su Gundars Bērziņš, dekan Fakulteta za poslovanje, menadžment i ekonomiju Sveučilišta u Latviji, član odbora Zaklade SSE Riga i član Vijeća studentskog poslovnog inkubatora UL; Ramona Rupeika – Apoga, voditeljica odjela za financije i računovodstvo na Latvijskom sveučilištu; Jānis Priede, izvanredni profesor i čitatelj primijenjene matematike u Akademskom istraživačkom centru za fluidne i složene sustave na Sveučilištu Coventry; i Elmārs Kehris, ekonomist koji se specijalizirao za financijsku analitiku, ekonomska istraživanja, digitalizaciju i upravljanje projektima te izvršni direktor i ekonomist u KEKonsultācijas.
Izvješće ocrtava različite neizvjesnosti s kojima se bankarski sustav suočavao i s kojima će se nastaviti suočavati tijekom prve polovice tekućeg stoljeća i diljem cijele Europske unije. Nedavno je najveća gospodarska prijetnja bila inflacija, s dramatičnim porastom u 2021. koji nije bio u potpunosti pod kontrolom do rujna 2023. (Izvor: Statista). Tijekom druge polovice 2023. godine 44 posto ljudi smatralo je rast cijena, inflaciju i troškove života važnim nacionalnim problemom u Europskoj uniji.
Što se tiče baltičke regije, Estonija i Litva su nakon stjecanja neovisnosti otvorile svoja gospodarstva stranim bankama, dok je Latvija prvobitno namjeravala postati financijski centar za Rusiju i Zajednicu Neovisnih Država (ZND).
Kao posljedica toga, više od 85 posto bankovne imovine Estonije i Litve kontroliraju institucije u stranom vlasništvu, dok u slučaju Latvije taj postotak iznosi 76 posto. U sva tri slučaja veće domaće sudjelovanje povećalo bi konkurenciju na baltičkom tržištu u usporedbi sa širom nordijskom regijom.
Od 2009. do 2022. EU se suočila sa značajnim padom broja bankarskih ureda (40 posto) i zaposlenih (20 posto). Estonija i Litva su prkosile ovom trendu kontinuiranim rastom broja zaposlenika, ali je Latvija doživjela dramatičan pad od 57 posto bankarskog osoblja – što je najveći pad u cijeloj Europi.
Latvija i Litva imaju neke od najviših omjera depozita i kredita u Europi. Međutim, zajmoprimci na Baltiku stalno se suočavaju s kamatnim stopama na kredite koje premašuju prosjek eurozone, što opet ukazuje na to da bi se konkurencija mogla poboljšati.
U mobilnosti kupaca Latvija (26 posto) i Litva (22 posto) prilično zaostaju za prosjekom EU (29 posto). Isti trend vidljiv je i kod hipoteka, gdje je prosjek EU-a 2,4 posto, Estonije 1,6 posto, Latvije samo 0,9 posto i Litve marginalnih 0,8 posto. Po treći put, ove niske razine mobilnosti kupaca mogle bi ukazivati na ograničene alternative za kupce u baltičkoj regiji, ali i na složene procedure prebacivanja – što zauzvrat dodatno nagriza konkurenciju.
Što se tiče stope prodora internetskog bankarstva u 2023., Estonija i Latvija premašile su 80 posto, dok Litva trenutačno nije dosegla isti postotak. Ipak, njih tri su među trinaest država članica s višom stopom penetracije.
Povrat na kapital najveći je u Latviji i Litvi, s 25 posto (podaci iz ožujka 2023.); U Estoniji laži iznosi 20 posto, što je još uvijek gotovo dvostruko više od prosjeka EU (10,4 posto). Takve razine profitabilnosti izvrsne su za dioničare banaka i stabilnost bankovnog sustava, ali idu na štetu klijenata banaka koji bi imali koristi od veće konkurencije, kao što je gore navedeno.
Razine učinkovitosti također ostaju na visokim razinama, s omjerom troškova i prihoda od samo 30 posto u Latviji, 35 posto u Litvi i 38 posto u Estoniji, daleko ispod 57 posto u cijeloj Europskoj uniji (podaci iz lipnja 2023).
Izvor slike: prof. dr. Gundars Bērziņš (Sveučilište u Latviji)