Subscribe
Nakon dugog čekanja od 13 godina, Europska unija uključuje Rumunjsku i Bugarsku u schengensko područje slobodnog kretanja.
Ovaj korak, kojim se ukupan broj članova popeo na 29, dočekan je s radošću i zadovoljstvom, iako uz jednu značajnu iznimku u pogledu kopnenih granica. Dok će zračna i pomorska putovanja biti oslobođena graničnih kontrola, kopnena putovanja ostat će podložna ograničenjima, uglavnom zbog Austrije koja je uložila veto strahujući od povećanja protoka tražitelja azila iz dotičnih dviju zemalja. Odluku o uključivanju Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor donijelo je prošlog prosinca Europsko vijeće, što predstavlja značajan korak za obje zemlje i za Uniju u cjelini. Predsjednica Europske komisije Ursula von Der Leyen istaknula je povijesnu važnost ovog događaja, definirajući ga kao temeljnu prekretnicu za schengenski prostor i za jaču i kohezivniju Europu.
Ovaj ulazak nije bio iznenadni događaj, već kulminacija dugog i složenog procesa. Od 2011. Europska komisija ocjenjuje da su Bugarska i Rumunjska ispunile sve uvjete za pristupanje schengenskom prostoru, što je jedno od postignuća koje europski građani najviše cijene. Započet 1985. godine kao međuvladin projekt između nekih država članica, schengenski prostor postupno se proširio, uključujući gotovo sve zemlje Europske unije. Međutim, neke zemlje članice i nečlanice EU-a ostaju izvan ovog sporazuma, uključujući Cipar i Irsku, dok druge kao što su Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska aktivno sudjeluju.
Uključivanje Rumunjske i Bugarske u schengensko područje opipljiv je znak privrženosti ovih zemalja zajedničkim vrijednostima i ciljevima Europske unije. Međutim, austrijsko protivljenje slobodnom kretanju ljudi preko kopnenih granica otvara važna pitanja u vezi solidarnosti i kohezije unutar EU-a. Strah od povećanja migracijskih tokova je razumljiv, ali se mora riješiti suradnjom i međusobnom potporom između država članica, a ne jednostranim ograničenjima. Važno je naglasiti da uključivanje Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor ne samo da olakšava slobodno kretanje ljudi, već i doprinosi jačanju gospodarskih i kulturnih veza unutar Europske unije. Međutim, ograničenja na kopnenim granicama koja je uvela Austrija mogla bi imati negativne posljedice za sektore kao što je cestovni promet, uz moguća usporavanja i neugodnosti za prijevoznike.
Unatoč tim izazovima, i Sofija i Bukurešt izrazili su odlučnost da nastave proces europskih integracija i osiguraju da otvaranje granica postane potpuna i nepovratna stvarnost. Rumunjski ministar unutarnjih poslova Catalin Predoiu izjavio je da je ovo proces bez povratka i izrazio nadu da će biti završen do kraja ove godine. Odluka o uključivanju Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor izazvala je različite reakcije unutar Europske unije. Dok neke države članice podržavaju politiku dobrodošlice i solidarnosti prema izbjeglicama i tražiteljima azila, druge radije usvajaju restriktivnije mjere kako bi zaštitile svoje granice i zajamčile nacionalnu sigurnost.
Važno je upamtiti da se schengensko područje ne odnosi samo na slobodno kretanje ljudi, već i na prekograničnu suradnju na području sigurnosti i pravde. Države članice sudionice obvezuju se blisko surađivati u borbi protiv transnacionalnog kriminala, trgovine drogom i terorizma, istovremeno osiguravajući poštovanje temeljnih prava i individualnih sloboda. Pridruživanje schengenskom području nudi značajne gospodarske koristi, olakšava trgovinu i promiče turizam i ulaganja. Rumunjska i Bugarska, dvije zemlje s rastućim gospodarstvima i velikim razvojnim potencijalom, zasigurno će imati koristi od ove veće regionalne integracije. Što se tiče ograničenja na kopnenim granicama koje je nametnula Austrija, važno je pronaći rješenja koja pomiruju sigurnost sa slobodnim kretanjem ljudi i robe. Dijalog i suradnja između država članica ključni su za rješavanje zajedničkih izazova i izgradnju ujedinjenije Europe koja pruža više podrške.