Subscribe
“Sloboda nikad nije besplatna. To je pravo koje se mora braniti hrabro i odlučno.” Riječi su to predsjednice G7, Giorgie Meloni, tijekom jučerašnjeg sastanka u Kijevu, obnavljajući potporu ukrajinskoj stvari.
Dvije godine nakon početka rusko-ukrajinskog sukoba, talijanska premijerka Giorgia Meloni htjela je organizirati jedan od prvih sastanaka G7 pod talijanskim predsjedanjem u Kijevu. Mjesto puno značenja, za Europu ali i cijeli svijet. Scenariji razaranja rata koji i danas, od 24. veljače 2022., nastavlja vidjeti dva svijeta koja se suprotstavljaju: s jedne strane, slobodni svijet, koji se bori za obranu poštivanja međunarodnog prava i slobode, s druge strane , oni koji bi silom svladali slabijeg.
Bio je 24. veljače 2022. kada je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio početak, kako je pokušao nazvati, “specijalne vojne operacije” u Ukrajini, koja je umjesto toga bila prava invazija velikih razmjera na ukrajinski teritorij. Događaj koji je neizbježno označio prekretnicu u međunarodnoj politici. Prošlo je nekoliko tjedana prije nego što je ukrajinski narod započeo svoju protuofenzivu protiv Rusije. “Operacija” koja je prema prognozama – ili možda namjerama – Kremlja trebala završiti u kratkom roku, blitzkriegom. Međutim, potonja hipoteza je nestala u roku od nekoliko dana.
Društveno-političke i gospodarske implikacije ovog sukoba imale su razorni učinak ne samo na Ukrajinu nego i na Italiju i cijelu Europsku uniju. Ukrajina, nacija koja se bori za svoju slobodu, dostojanstvo i suverenitet, pretrpjela je najizravnije posljedice sukoba. Rat koji je nosio i nosi ogromne troškove, kako u ljudskim životima (Nije lako provjeriti procjene koje se stižu o broju poginulih u sukobu koji može značajno varirati ovisno o izvorima. Prema nedavnim izvješća Wall Street Journala i New York Timesa, na temelju procjena američkih obavještajaca, moglo bi se procijeniti da je oko 315 tisuća ruskih vojnika ranjeno ili ubijeno od početka invazije; međutim, na ukrajinskoj fronti američki General Mark Milley procjenjuje broj poginulih od oko 100 tisuća ukrajinskih vojnika i 40 tisuća civila koji su sudjelovali u sukobu) i to na društvenoj, ali i ekonomskoj razini. Što se tiče ovog posljednjeg aspekta, Ukrajina, koja je već u posebno krhkom stanju, zabilježila je daljnje slabljenje. Međutim, otpor ukrajinskog naroda pokazao je svijetu snagu svoje odlučnosti i ljubavi prema slobodi i svojoj zemlji.
Uloga predsjednika Zelenskog
U ove dvije godine rata, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky odigrao je ključnu ulogu koja je omogućila njegovoj naciji da bude prisutna i protagonist u glavnim međunarodnim kontekstima u prisutnosti i uz bok najvećim svjetskim silama. Svakako, bilo je mnogo poteškoća s kojima se susreo tijekom ovog razdoblja, ali predsjednik Zelensky nastavio je odlučno podržavati svoju stvar i voditi ukrajinski narod.
Međunarodni odgovor: EU i SAD
Cilj koji je odmah pronašao snažnog saveznika u zapadnoj zajednici. Konkretno, Sjedinjene Američke Države i Europska unija odigrale su temeljnu ulogu u potpori ukrajinskom narodu tijekom ovog sukoba. Prema Institutu za svjetsku ekonomiju iz Kiela, Sjedinjene Američke Države već su osigurale 71 milijardu dolara potpore Ukrajini, dok su države članice Europske unije osigurale više od 60 milijardi dolara. Potpora koja se materijalizirala ne samo u pukom gospodarskom smislu nego i kroz pozivanje vojne pomoći. Europska unija posebno je intenzivirala svoju političku, humanitarnu i financijsku potporu s pogledom u budućnost, s obnovom ukrajinskog teritorija i društvenog tkiva čim sukob završi. Upravo prošlog mjeseca, Europsko vijeće postiglo je dogovor o fondu od 50 milijardi za financiranje Ukrajine u sljedeće 4 godine. Predsjednik Charles Michel bio je taj koji je to objavio nedugo nakon početka Vijeća.
Sankcije Rusiji
Istovremeno s izravnom potporom Ukrajini, Europska unija uvela je teške sankcije Rusiji, s ciljem ograničavanja trgovine i smanjenja opskrbe Rusije resursima i sirovinama, s jasnom namjerom potkopavanja gospodarske stabilnosti zemlje i time kompromitiranja ratni planovi Kremlja. Međutim, kao što se i očekivalo, ekonomske posljedice su također bile opipljive za mnoge europske nacije. Italija je, među ostalim, uvelike ovisila o ruskom prirodnom plinu, što je dovelo do neizbježnog dramatičnog rasta troškova opskrbe energijom. Ukratko, sukob je europskim vladama stavio pred značajan izazov: balansiranje energetskih potreba s temeljnom važnošću potpore i potpore Ukrajini u suočavanju s ruskim tlačiteljem i osvajačem.
Sadašnji kontekst: otpor i pogled u budućnost
Nakon dvije godine sukoba, situacija u Ukrajini ostaje napeta dok ukrajinski narod nastavlja pružati otpor, uz široku međunarodnu podršku iza sebe. Upravo kako bi zadržali svjetla reflektora i potvrdili tu podršku jučer, na drugu godišnjicu napada, čelnici G7 sastali su se u Kijevu, pod talijanskim predsjedanjem.
G7 summit
Na sastanku, kojim je predsjedala predsjednica Meloni, sudjelovali su i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, kanadski premijer Justin Trudeau, belgijski premijer Alexander De Croo, koji predsjeda Vijećem EU-a, te kao Biden, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Sunak, britanski premijer, Scholz, savezni kancelar Njemačke, i Kishida, japanski premijer. Samo je francuski predsjednik Emmanuel Macron bio odsutan, zauzet “teškim danom” – kako je opisala predsjednica Meloni, pobrinuvši se da njegovo odsustvo bude opravdano i unaprijed priopćeno.
Bilateralni sporazum Italija – Ukrajina
Tijekom summita predsjednik Zelensky i talijanska predsjednica Giorgia Meloni potpisali su bilateralni sporazum o sigurnosnoj suradnji između dviju država. Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani (FI) to je već najavio tijekom svog usvajanja u zajedničkoj komisiji za vanjske poslove i obranu talijanskog parlamenta: “Smatram važnim i hitnim izvijestiti vas o pregovorima s ukrajinskim vlastima o potpisati bilateralni sporazum o sigurnosnoj suradnji, koji se premijer priprema potpisati. Smatram svojom dužnošću predvidjeti Saboru sadržaj i kvalifikacijske aspekte tekućih rasprava, za koje se nadamo da ćemo ih moći realizirati u sljedećih nekoliko dana”.
Međutim, iz sporazuma neće proizlaziti nikakve obveze niti obveze na razini međunarodnog ili financijskog prava, stoga neće biti potrebna parlamentarna ratifikacija. Sporazum, onaj između Italije i Ukrajine, potvrđuje i uspostavlja solidnu osnovu za dugoročno partnerstvo usmjereno na više točaka i ciljeva. Od vojne do gospodarske i vojne suradnje; od jačanja sigurnosti do suradnje u kibernetičkim i obavještajnim pitanjima; od predanosti humanitarnoj potpori i obnovi do suradnje usmjerene na osiguravanje prehrambene i energetske sigurnosti za Ukrajinu.
Zaključci summita
Zelenski se nada da će “2024. biti odlučujuća godina za dugoročnu sigurnost”, dok čelnici G7 u zaključcima izjavljuju “Pozivamo Rusiju da odmah i potpuno prekine svoj agresorski rat i bezuvjetno povuče svoje vojne snage s međunarodno priznatog teritorija kao koji pripadaju Ukrajini”. Cilj je postići “globalni, pravedan i trajan mir, u skladu s načelima Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava te poštujući suverenitet i teritorij Ukrajine”.
Trenutak značajne solidarnosti u kojem su svi čelnici ponovno potvrdili svoju “nepokolebljivu potporu Ukrajini”, s 50 milijardi iz EU-a, intervencijom Japana u potpori ukrajinskom javnom proračunu, novim financiranjem iz Kanade i kolektivnom predanošću podržati ukrajinsko gospodarstvo i popuniti preostali jaz u državnom proračunu za 2024.
I dok se rat nastavlja, svijet s nadom gleda prema rješenju sukoba.