Subscribe
Pitanje migranata više se ne može odgađati. Čini se da je Europa konačno odlučna pronaći pravi sporazum. Sastanak Vijeća “Pravosuđe i unutarnji poslovi” Europske unije održan je 28. rujna, a prisustvovali su mu ministri unutarnjih poslova zemalja članica. Trebalo je pronaći rješenje s “Paktom o imigraciji i azilu”, ali prijedlog Njemačke nije uvjerio više zemalja. Na primjer, i Poljska i Mađarska bile su snažno protiv. Prvi zato što smatra da je pakt neadekvatan, drugi zato što tvrdi da će uredba imati učinak otvaranja vrata nezakonitim migrantima. Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi također je sudjelovao samo u prvom dijelu Vijeća i nije dao ni službene izjave. Radije je otišao u Palermo kako bi se sastao s ministrima unutarnjih poslova Libije i Tunisa. Dva bilateralna važna za nastavak suradnje s ciljem blokiranja odlazaka iz sjeverne Afrike. Štoviše, budući da je Italija zatražila vrijeme kako bi mogla napraviti sve odgovarajuće analize u vezi s njemačkim zahtjevima. Posebno u pogledu dijela pakta koji se odnosi na zaštitu migranata i čvora nevladinih organizacija.
Prijedlogom se predviđa da se u određenim slučajevima koje priznaje Europska komisija aktivira oblik obvezne solidarnosti preraspodjelom nezakonitih migranata ili, alternativno, financijskim doprinosima zemljama koje su najizloženije migracijskim tokovima. Međutim, glavni problem na kojem se igra prava igra odnosi se na nevladine organizacije.
Italija čeka odgovore iz Njemačke, od njemačkog kancelara Olafa Scholza kojem je Giorgia Meloni, predsjednica Talijanskog vijeća i predsjednica Europskog konzervativca napisala pismo u kojem traži pojašnjenje sredstava koja je njemačka vlada dodijelila nevladinim organizacijama koje sudjeluju u prihvatu nezakonitih migranata na talijanskom teritoriju. Spor proizlazi iz novca koji je Berlin dao nevladinim organizacijama. Konkretno: 780 tisuća eura poslano je Sos Humanityu (nevladinoj organizaciji koja plovi pod njemačkom zastavom koja djeluje na Mediteranu) i 420 tisuća eura Zajednici Sant’Egidio koja ne provodi spašavanja na moru, već pomoć na kopnu. To je dovelo do nekoliko neslaganja.
Da bi shvatili koliko je važno pitanje imigracije, bitke koju su uvijek vodili konzervativci, intervenirao je i UN: “Situacija u Lampedusi razlog je za ozbiljnu zabrinutost. UNHCR je prisutan i cijeni napore vlasti da brzo dekongestiraju otok, ali Italija ne može ostati sama u odgovoru na potrebe dolazaka”, riječi su riječi koje je na sastanku Vijeća sigurnosti izgovorio Ruven Menikdiwela, šef ureda Ny-a za UN-ovu agenciju za izbjeglice. Prava kriza u kojoj je zajednički stav svih europskih konzervativaca stav prava da ne napuštaju vlastitu naciju.
Kao što je ranije rečeno, predsjednik Meloni vršio je pritisak na njemačku kancelarku po tom pitanju. Isto je učinio i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani s njemačkom kolegicom Annalenom Baerbock. Ono što predlaže Italija čini se jednostavnim koliko je logično: ako nevladina organizacija odvede migrante u more, mora sletjeti u naciju čiju zastavu vijori. Kao što Meloni objašnjava: “Ne možete pokazati solidarnost s granicama drugih”. Kako bi se postigao taj cilj, predsjednik Meloni tijekom Med9 na Malti održao je trilateralni sastanak s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Sam Macron je rekao da je potreban jedinstven europski odgovor. Cipar, Hrvatska, Francuska, Grčka, Malta, Portugal, Španjolska i Slovenija, zemlje koje su najviše pogođene ovim problemom, također su u istom položaju kao i Italija.